Kultura33

Na dyskusii pra biełaruski teatr na fiestyvali «Pradmova» vystupiŭ adno Vyrypajeŭ

Učora, 7 kastryčnika, u miežach fiestyvalu intelektualnaj knihi Pradmova ŭ Varšavie adbyłasia dyskusija «Biełaruski teatr u vyhnańni: jak znajści svoj šlach», raskazvaje reform.by.

U razmovie musili pryniać udzieł biełaruski teatralny režysior Jura Dzivakoŭ i rasijski režysior Ivan Vyrypajeŭ (maderatar sustrečy — Andrej Maskvin). Ale Jury Dzivakoŭ zachvareŭ — i pa temie ŭ vyniku razvažaŭ u farmacie anłajn tolki spadar Vyrapajeŭ. Volna ci niavolna, atrymałasia, što hołasam niezaležnaha biełaruskaha teatra staŭ rasijski aŭtar.

Heta aburyła teatralnuju supolnaść.

«Vyrypajeŭ raspaviadaje pra biełaruski teatr na fiestyvali Pradmova. U arhanizataraŭ nie źjaviłasia dumki pazvać biełarusaŭ? Pry tym, što teatralnych dziejačaŭ i dziajačak tut da chalery», — padniała pytańnie biełaruskaja teatralnaja režysiorka, muzyka i aktorka Palina Dabravolskaja.

Letaś Pradmova trapiła ŭ padobnuju situacyju. Arhanizatary zaprasili na letašni forum rasijskaha kinakrytyka Antona Dolina — heta spravakavała chvalu reakcyj. U vyniku Dolin ad udziełu ŭ mierapryjemstvie admoviŭsia. 

Ivan Vyrypajeŭ viadomy publicy jak režysior filmaŭ «Ejfaryja», «Kisłarod», «Taniec Deli» dy inšych. Jon suzasnavalnik pradziusarskaj kampanii WEDA i z 2014 hoda žyvie ŭ Polščy. Letaś pryniaŭ rašeńnie ab admovie ad rasijskaha hramadzianstva. Tady ž atrymaŭ polskaje. U polskich teatrach jon staviŭ śpiektakli «Dziońnik Žarabcovaj Paliny» (Muziej Paŭstańnia, Varšava), «Dziadzia Vania» (Polski teatr im. Arnolda Šyfmana, Varšava). U 2021 razam ź biełaruskimi i polskimi akciorami pastaviŭ śpiektakl «1.8 m», zasnavany na realnych historyjach palitźniavolenych Biełarusi.

Kamientary3

  • Aleś BNF
    08.10.2023
    Vy čto hovoritie, kakoje vozmuŝienije, kiem???!!!,
    Ivan Vyrypajev eto bolšoj druh, samyj priedannyj i otzyvčivyj k Svobołnoj Biełarusi čiełoviek. On stolko sdiełał i diełajet dla našich ludiej !!!! Ni odin Paźniak- Łatuška stolko nie sdiełał dobroho dla nas.
    Ahienty-psievdo-patrioty hovoriaŝije
    takuju čuš, iz-za vas vsie problemy!
  • Historyk VKŁ
    08.10.2023
    A vas nie aburaje, što kruhły stoł historykaŭ budzie maderavać Dziarnovič, jaki pracuje ŭ Instytucie historyi Kavaleni? Dy jašče pa pytańniach pra Smalensk, Padlašša, Vilniu i Paleśsie? Što historykaŭ u Varšavie nie znajšli?
  • adno akno
    08.10.2023
    [Red. vydalena]

Ciapier čytajuć

Ciemnaskury student u Minsku paskardziŭsia Łukašenku na darahuju koka-kołu. Užo vybačaŭsia, ale milicyja im zacikaviłasia6

Ciemnaskury student u Minsku paskardziŭsia Łukašenku na darahuju koka-kołu. Užo vybačaŭsia, ale milicyja im zacikaviłasia

Usie naviny →
Usie naviny

U Kleckim rajonie na Dažynki zładzili šeście pa vioscy. Zdalok jano nahadvała pachavalnuju pracesiju VIDEA6

Stała viadomaj pryčyna, pa jakoj zabaranili śpiektakl «Siostry Hrym» u staličnym Teatry lalek4

Biełarusy pikietavali pasolstva Hiermanii ŭ Vilni, patrabujučy pakarańnia dla sadysta Šynvize8

Śviatar Alaksandr Kuchta pryznaŭsia, što supracoŭničaje z «Bajsołam», i raskazaŭ, jak pracuje heta arhanizacyja5

Minhandlu vypadkova źliło dakumient, u jakim pakazała, jak i za što naličvaje premii12

Łukašenka daručyŭ Hałoŭčanku dapracoŭvać prahramu sacyjalna-ekanamičnaha raźvićcia na nastupnuju piacihodku3

Prakopjeŭ pra skandał vakoł Stryžaka: Nie treba kožny vypadak drennych manier analizavać praz hiendar. Heta pašlacina, jano pieraškadžaje pieramahčy Pucina18

Sud Babrujskaha rajona pryznaŭ «ekstremisckim» sajt Rady ministraŭ Paŭnočnych krain

Łukašenka raskrytykavaŭ ptuškafabryki za parušeńnie sanitarnych normaŭ. A sam chadziŭ pa adnoj ź ich z Umkam8

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Ciemnaskury student u Minsku paskardziŭsia Łukašenku na darahuju koka-kołu. Užo vybačaŭsia, ale milicyja im zacikaviłasia6

Ciemnaskury student u Minsku paskardziŭsia Łukašenku na darahuju koka-kołu. Užo vybačaŭsia, ale milicyja im zacikaviłasia

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić