Sport

Čempijonkaj śvietu pa łyžnych honkach stała dziaŭčyna z Andory. A druhoje miesca zaniała futbalistka z ZŠA. I heta nie son

Hałoŭnaja favarytka ŭsiaho turniru narviežka Miła Andreasen stała tolki treciaj u spryncie.

Džyna del Rya. Fota: jaje sacsietki

Na čempijanacie śvietu pa łyžnych honkach siarod moładzi i junijoraŭ, jaki prachodzić u słavienskaj Płanicy, u pieršy ž dzień hrymnuła siensacyja. Hałoŭnaja favarytka ŭsiaho turniru narviežka Miła Andreasen stała tolki treciaj u spryncie. Čempijonkaj stała karennaja žycharka Andory Džyna del Rya, a druhoje miesca zaniała futbalistka z ZŠA Samanta Śmit, piša Championat.com.

Vyraz «łyžnica z Andory — čempijonka śvietu» ciapier nie niejkaja mastackaja vydumka abo tryźnieńnie varjata, a sapraŭdnaja realnaść. I siensacyjaj nazvać jaje pieramohu składana, kali hladzieć na vyniki siezona.

U śniežni jana biehała na junijorskich startach FIS (Mižnarodnaj fiederacyi łyžnaha sportu) i nižej za druhoje miesca nie apuskałasia ni ŭ spryncie, ni ŭ dystancyjnych honkach, a ŭ studzieni na Kubku Jeŭropy ŭ jaje pieramohi ŭ kańkovym spryncie, kłasičnym mas-starcie na 10 km i kańkovym mas-starcie na 20 km, a taksama druhoje miesca ŭ raździelnym starcie na 10 km. Adziny raz jana nie trapiła ŭ pryzy ŭ raździelnym starcie na 5 km, staŭšy šostaj.

Del Rya prosta razarvała ŭsich sapiernic u Płanicy. Jana ŭpeŭniena vyjhrała prałoh, a zatym paśladoŭna nie pakinuła nikomu šancaŭ u čverćfinale, paŭfinale i Finale.

Džyna hučna zajaviła pra siabie jašče ŭ minułym siezonie, kali stała druhoj u ahulnym zaliku Kubka Jeŭropy, a na junijorskim čempijanacie śvietu trapiła ŭ top-10 u kańkovym raździelnym starcie na 10 km. I heta ŭžo było histaryčnaje dasiahnieńnie dla Andory.

Ale tytuł čempijonki śvietu pa łyžnych honkach, chaj i siarod junijorak, pieršy ŭ historyi kniastva.

«Hetaja trasa mnie vyznačana padabajecca! Ja pakazała na joj usio, što ŭ mianie było. Nie skažu, što ja ažyćciaviła svaju maru, bo ja vieryła, što heta mahčyma. Ja treniravałasia dla hetaha, ale na takim uzroŭni mnohaje pavinna syścisia», — skazała łyžnica paśla pieramohi.

Cikava, što ŭ Płanicy joj dapamahaje Karła Coler, jaki pracavaŭ jašče ŭ zbornaj Šviejcaryi razam z byłym nastaŭnikam zbornaj Rasii Markusam Kramieram. Jaje asabisty trenier ispaniec Chaŭjer del Val pa siamiejnych abstavinach u Płanicy adsutničaje, ale kansultuje padapiečnuju na adlehłaści.

«Heta prosta dziŭna! Asabliva toje, jakim čynam jana pieramahła — spakojna, upeŭniena, prajaviŭšy sapraŭdny łyžny intelekt», — prakamientavaŭ ispanski trenier.

Druhoje miesca ŭ spryncie zaniała 18-hadovaja amierykanka Samanta Śmit. Dziŭnaja dziaŭčyna, jakaja sumiaščaje vystupy ŭ łyžach z hulnioj u futboł i mohule (vid frystajłu). Jana była ŭklučana ŭ skład nacyjanalnaj kamandy ŭ minułym siezonie i z chodu stała piataj u spryncie na junijorskim čempijanacie śvietu. A ciapier jana ŭžo ź miedalom!

Pry hetym Samanta źjaŭlajecca adnym z asnoŭnych hulcoŭ junijorskaj zbornaj ZŠA pa futbole, u składzie jakoj uziała bronzu Panamierykanskich hulniaŭ — 2023. Śmit užo vystupaje ŭ Kubku śvietu i nabirajecca dośviedu, kab praz paru hadoŭ zamianić Džesiku Dyhins u jakaści lidara nacyjanalnaj kamandy.

A biezumoŭnaja favarytka turniru narviežka Miła Andreasen u spryncie finišavała tolki na trecim miescy.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Siłaviki raskazali, za što praviali chapun na tenisnym matčy7

Siłaviki raskazali, za što praviali chapun na tenisnym matčy

Usie naviny →
Usie naviny

Kileru bandy Marozava vystavili abvinavačvańnie4

Amierykanskaja raźviedka: Pucin jak nikoli raniej ćviordy ŭ namiery praciahvać vajnu15

Byłaja prakurorka anieksavanaha Kryma Natalla «Niaš-miaš» Pakłonskaja stała Radviedaj13

Kolkaść pracoŭnych mihrantaŭ vyrasła ŭ Biełarusi ŭ paŭtara raza. Raście i złačynnaść siarod zamiežnikaŭ8

«Adnavili hramadski paradak, nie sastupiŭšy patrabavańniam novych vybaraŭ». Što piša Hrokipiedyja pra pratesty, Łukašenku, movu i jak dzielić spadčynu VKŁ12

Minsk rychtuje maštabnuju pierabudovu Čyžoŭki ciaham dziesiaci hadoŭ4

Hulcy minskaha «Dynama» vyratavali i prytulili kaciania3

U faviełach Rya-de-Žanejra adbyvajecca vajenizavanaja palicejskaja apieracyja. Viadoma pra 64 zahinułych3

Pasadzili padpałkoŭnika i byłoha vykładčyka Vajskovaj akademii. Jon padtrymaŭ narod u 2020-m23

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Siłaviki raskazali, za što praviali chapun na tenisnym matčy7

Siłaviki raskazali, za što praviali chapun na tenisnym matčy

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić