Pra śmierć 66-hadovaj hrodzienskaj paetki Ały Nikiporčyk paviedamiła radyjo «Racyja».

Ała Nikiporčyk źleva. Fota: dyatlovo.museum.by
Ała Nikiporčyk naradziłasia 11 červienia 1957 hod ŭ vioscy Kapci Dziatłaŭskaha rajona. Paśla zakančeńnia fiłfaka BDU jana pracavała nastaŭnicaj na Dziatłaŭščynie i Mastoŭščynie, u muziei Maksima Bahdanoviča ŭ Hrodnie, u Hrodzienskaj abłasnoj biblijatecy imia Jaŭchima Karskaha. Paetka źjaŭlałasia siabram Sajuza biełaruskich piśmieńnikaŭ.
Ała Nikiporčyk drukavałasia ŭ mnohich litaraturnych almanachach, hazietach i časopisach. Vydała zborniki paezii «Ślaza i malitva», «Pad bachaŭskuju takatu daždžu» i inšyja.
Ciapier čytajuć
Ahientka Kardaš vykarystoŭvała seks, kab źbirać infarmacyju pra kalinoŭcaŭ i zavierbavać ukrainskaha kamandzira. A kurataru KDB pisała pra jaho: «Moj łoch»
Ahientka Kardaš vykarystoŭvała seks, kab źbirać infarmacyju pra kalinoŭcaŭ i zavierbavać ukrainskaha kamandzira. A kurataru KDB pisała pra jaho: «Moj łoch»
Učora — u łukašenkaŭskaj turmie, siońnia — u Kijevie dapamahaje ŭkraincam vyžyć. Były palitviazień i svajak Cichanoŭskaj staŭ vałancioram u Punkcie niazłomnaści
Učora — u łukašenkaŭskaj turmie, siońnia — u Kijevie dapamahaje ŭkraincam vyžyć. Były palitviazień i svajak Cichanoŭskaj staŭ vałancioram u Punkcie niazłomnaści
Chočacie žyć doŭha — šukajcie rajon z narmalnymi drevami. Navukoŭcy vyśvietlili, što drevy ratujuć ad infarktaŭ, a hazony mohuć navat naškodzić zdaroŭju
Kamientary