Usiaho patrochu33

Navukoŭcy znajšli mikrapłastyk u jaječkach mužčyn

Akramia ludziej, takija znachodki vyjaŭleny i ŭ sabak. Pryčym u ludziej utraja bolej. Čym heta niebiaśpiečna?

Jak piša vydańnie Science alert, navukoŭcy Univiersiteta Ńju-Mieksika vyvučali tkaniny jaječkaŭ, uziatyja jak u sabak, tak i ŭ ludziej, i znajšli mikrapłastyk u kožnym uzory.

Vyniki daśledavańnia apublikavanyja ŭ časopisie Toxicological Sciences. Pavodle ich, na adzin hram tkanki ŭ sabak u siarednim prypadaje 122,63 mikrahrama mikrapłastyku. A ŭ ludziej hety pakazčyk amal utraja bolšy — 329,44 mikrahrama na hram.

Daśledčaja hrupa imknułasia paraŭnać jaječki sabak i ludziej, bo pamiž našymi vidami isnuje niekalki bijałahičnych padabienstvaŭ, a taksama tamu, što našy čaćvieranohija siabry žyvuć pobač z nami ŭ adnym i tym ža asiarodździ.

«Spačatku ja sumniavaŭsia, što mikrapłastyk moža prakraścisia ŭ repraduktyŭnuju sistemu. Kali ja ŭpieršyniu atrymaŭ vyniki dla sabak, to byŭ ździŭleny. Ale jašče bolš ździviŭsia, kali atrymaŭ vyniki dla ludziej», — cytuje vydańnie słovy adnaho z udzielnikaŭ daśledavańnia.

Mikrapłastyk. Fota:Wikimedia Commons

Siarod 12 roznych vyjaŭlenych typaŭ mikrapłastyku, jak u sabak, tak i ŭ ludziej pieravažaŭ polietylen, jaki vykarystoŭvajecca pry vytvorčaści płastykavych pakietaŭ i płastykavych butelek i źjaŭlajecca asnoŭnaj krynicaj zabrudžvańnia navakolnaha asiarodździa.

Daśledčyki aścierahajucca, što najaŭnaść mikrapłastyku ŭ mužčynskaj repraduktyŭnaj sistemie moža paŭpłyvać na fiertylnaść. Kamanda nie zmahła padličyć kolkaść śpiermatazoidaŭ u čałaviečych uzorach, ale im udałosia heta zrabić z uzorami sabak.

Navukoŭcy adznačyli karelacyju bolš vysokaha ŭtrymańnia poliviniłchłarydu (PVCH) ź mienšaj kolkaściu śpiermatazoidaŭ. Pryčynaj hetaha, ličać aŭtary, źjaŭlajecca toje, što PVCH moža vydzialać šmat chimičnych rečyvaŭ, jakija pieraškadžajuć śpiermatahieniezu, i źmiaščaje chimičnyja rečyvy, jakija vyklikajuć endakrynnyja parušeńni.

Pa słovach navukoŭcaŭ, nieabchodnyja dadatkovyja daśledavańni, kab vyśvietlić, ci ŭpłyvaje mikrapłastyk na čałaviečyja śpiermatazoidy hetak ža, jak i na sabačyja.

Daśledčyki dadajuć, što nie chočuć pałochać ludziej, ale chočuć da ich danieści, što całkam paźbiehnuć upłyvu mikrapłastyku na arhanizm niemahčyma, ale zaŭsiody možna pamianiać ład žyćcia i pavodziny tak, kab źmienšyć jaho ŭździejańnie.

Kamientary3

  • Pad sud
    22.05.2024
    Potym ździŭlajucca, što my vymirajem
  • Žora
    22.05.2024
    A raniej pužali hłabalnym paciapleńniem, nitratami ŭ aharodninie, harmonami ŭ miasie, hrybkom u vannym pakoi, mahnitnymi palami ad razietak i pravodki... jak usio słuchać i pužacca, tre adrazu ŭ trunu kłaścisia.
  • hoblen
    22.05.2024
    Mla na samoje dorohoje pokusiłsia! (ržot)

Ciapier čytajuć

Zakinutuju siadzibu Bahdanovičaŭ pierarobiać u bucikovy hatel FOTY6

Zakinutuju siadzibu Bahdanovičaŭ pierarobiać u bucikovy hatel FOTY

Usie naviny →
Usie naviny

Pamiatajecie biełarusku, jakaja žyła i viała biznes u Litvie, ale nienavidzieła krainu? Daviedalisia, što z fanatkaj Łukašenki ciapier22

«Pakul nie źniali tyktok — nichto nie varušyŭsia». Jak biełarusy vyrašajuć kamunalnyja prablemy praz ahałosku

Jeŭrasajuz źbirajecca ŭvieści sankcyi suprać Kyrhyzstana za dapamohu Rasii2

Siryjski ŭrad damoviŭsia z kurdami. Ich pravy pryznali, a ŭzbrojenyja atrady dałučacca da dziaržaŭnaj armii

«Usialakuju zarazu nanosicie». Łukašenka paraiŭ žančynam zamiest karystańnia kaśmietykaj iści čyścić śnieh12

Huteryš papiaredziŭ, što AAN moža paciarpieć «niepaźbiežny finansavy krach»13

Zialenski: Rasijskich udaraŭ pa abjektach enierhietyki amal niama

Pamierła Ketryn O'Chara — mama Kievina ŭ «Adzin doma»6

Raźviedka ZŠA: Biełaruś stała pieradavym vajskovym płacdarmam Rasii43

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Zakinutuju siadzibu Bahdanovičaŭ pierarobiać u bucikovy hatel FOTY6

Zakinutuju siadzibu Bahdanovičaŭ pierarobiać u bucikovy hatel FOTY

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić