Kultura77

Čym lubiŭ pałasavacca Vasil Bykaŭ? Lubimy recept piśmieńnika

Vasil Bykaŭ naradziŭsia 19 červienia 1924 hoda ŭ vioscy Byčki, što na Viciebščynie. Paźniej, budučy viadomym piśmieńnikam, jon čas ad času naviedvaŭ rodnuju viosku. «Budźma» raspaviadaje, jak pravodziŭ čas i čym lubiŭ pałasavacca tvorca na vioscy, i hatuje razam lubimuju stravu piśmieńnika.

Pryjazdžaŭ na dzień-dva, lubiŭ chadzić na voziera

Antanina Bykava — žonka małodšaha z bratoŭ-Bykavych Mikałaja ŭ 2013 hodzie ŭ adnym ź intervju ŭzhadvała, jak Vasil Bykaŭ pravodziŭ svoj čas, kali jamu ŭdavałasia na paru dzion pryjechać u rodnuju viosku Byčki, što na Viciebščynie.

 Antanina Bykava

Piśmieńnik zaŭsiody pryvoziŭ padarunki, plamieńnikam — cacki. Ledź nie pastajannym rytuałam dla jaho była prahułka da miascovaha voziera. Ale zatrymlivaŭsia na małoj Radzimie piśmieńnik niadoŭha, jak adznačaje Antanina Bykava: «Načavaŭ u asnoŭnym u našym domie. Nikoli ŭ Byčkach nie zatrymlivaŭsia. Dzień-dva pabudzie i źjazdžaje. U jaho zaŭsiody nie chapała času».

Svajačka Vasila Bykava adznačała, što kali litaratar byŭ u Minsku, to zaŭsiody dasyłaŭ list na adras viaskovaj kramy, dzie i pracavała spadarynia Antanina: «Pišycie mnie da zapatrabavańnia, ja ŭžo ŭ Minsku». Jana adznačała, što žyła siamja Bykavych niebahata i Vasil u asnoŭnym pryjazdžaŭ u Byčki hramadskim transpartam: «Pieršaja žonka była nastaŭnicaj, i nie achci jakuju zarpłatu atrymlivała. A Vasil zaŭsiody ŭ raźjezdach. U jaho hrošy razychodzilisia. Mašyny doŭha nie mieŭ. Usio aŭtobusam da nas pryjazdžaŭ. Kali z Hrodna ŭ Minsk pierajechaŭ, tady ŭžo ŭ jaho źjavilisia «Žyhuli»».

Zvyčajna piśmieńnik pryjazdžaŭ letam, kali ŭ vioscy šmat pracy. Kali ŭ 1984 hodzie Bykavu prysvoili zvańnie Hieroj sacyjalistyčnaj pracy, jon ź piśmieńnikami pryjazdžaŭ u škołu ŭ Kubličy, što ŭ kiłamietrach troch-čatyroch ad Byčkoŭ. Miascovaje kiraŭnictva z takoj nahody prapanavała arhanizavać bankiet, ale Bykaŭ admoviŭsia: ««Nie, chaču pabyć u kole rodnych». My ŭsie tady sabralisia razam. Vasil šmat nie piŭ — čaračku-dźvie. Ale ja jaho ni razu ŭ žyćci takim nie bačyła, jak u toj raz! Jon usiakuju ŭsiačynu raspaviadaŭ, takija aniekdoty! I ŭ takim nastroi byŭ! A zvyčajna ŭ jaho tak atrymlivałasia: u niekalkich słovach raspytaje i televizar hladzić abo hazietu čytaje», — dzialiłasia ŭspaminami spadarynia Antanina.

Klocki, vialiki dranik i amlet ź piečy

Spadarynia Antanina ŭzhadvaje, što Vasil Bykaŭ ranicaj u horadzie nikoli nie śniedaŭ, vyklučna piŭ kavu. A ŭ Byčkach zaŭsiody parušaŭ hetuju tradycyju: «Amlet na skvarkach — jaho lubimaja strava, — uzhadvaje svajačka piśmieńnika. — Jašče klocki lubiŭ. Uvohule, padabałasia jamu viaskovaja ježa, pryhatavanaja ŭ piečy. Časta paŭtaraŭ: «Ci to sprava — pieč, nie durań jaje prydumaŭ. Usio ŭ joj smačnaje!»».

Spadarynia Antanina ŭzhadvaje, što pry žyćci maci Vasil asabliva nie pryvoziŭ haściej. A adnojčy pryvioz u hości ažno vosiem piśmieńnikaŭ: «Pryjšoŭ da mianie: «Pakormiš nas?» — «Biezumoŭna». U vioscy pa-inšamu nijak. Dy i leta na dvary: svaje ahurki, pamidory. Da taho ž i skvarka była, i karova daiłasia», — raspaviadała svajačka Vasila Bykava.

Antanina Alaksandraŭna ŭspaminała, što piśmieńnik lubiŭ pałasavacca i vialikim dranikam. Užo potym, paśla śmierci Bykava, svajačka častavała takim dranikam i amletam na skvarkach ź piečy zamiežnych turystaŭ, što naviedvali dom-muziej u Byčkach.

Dom-muziej Vasila Bykava ŭ v. Byčki

Jak pryhatavać amlet, jaki lubiŭ Bykaŭ?

Hatujecca strava vielmi prosta i chutka. Amlet atrymlivajecca vielmi kałaryjny, chiba tamu Vasil Bykaŭ i dazvalaŭ sabie taki śniadanak tolki ŭ vioscy.

Sała lepš vybirać nie nadta toŭstaje, ź miakkaj skurkaj i miasnymi prasłojkami. Taksama spatrebiacca jajki, šklanka małaka, sol i pierac pa smaku. Pry žadańni možna dadać cybuli i zielaniny.

Pradukty dla pryhatavańnia amletu

Spačatku narezanaje advolna śvinoje sała absmažvajecca na suchoj patelni da załacistaha koleru. U hety čas jano vyłučaje šmat tłušču, na jakim potym i hatujecca strava.

Da sała dałučyć narezanuju cybulu i davieści taksama da załacistaha koleru.

Jajki raźbić u prydatnuju jomistaść i z dapamohaj videlca ŭźbić ich da stanu adnarodnaj vadkaści, dadaŭšy sol i pierac pa smaku.

Dadać małaka, jašče raz dobra ŭźbić i vylić na patelniu.

Pastavić u pieč, duchavuju šafu abo hatavać na plicie pad nakryŭkaj na nievialikaj tempieratury kala 7 chvilin. Jak vyparycca vadkaść, amlet uzydzie i budzie hatovy.

Pry padačy stravu možna pasypać pakryšanaj zielaninaj. Smačna jeści!

Nam spatrebicca:

  • Sała śvinoje — 100 hramaŭ
  • Małako — 50 mililitraŭ
  • Jajka kurynaje — 3 štuki
  • Cybula — 50 hramaŭ
  • Sol, pierac, zielanina — pa smaku

@nashaniva Siońnia Vasilu Bykavu spoŭniłasia b 100 hadoŭ. Cikavaja historyja ź jaho žyćcia #vasilbykaŭ #biełaruś #našaniva #biełaruskajamova #biełaruskityktok #žyviebiełaruś #biełorusy ♬ Biełaruś - Biez Bileta

Kamientary7

  • Źmicier Z.
    15.06.2024
    Ahoń u piečy pavinien być trochi bolšym, kab na amlecie była rumianaja skarynka
  • Acab
    15.06.2024
    Tłustaja vysokavuhlavodnaja ježa
  • Acab
    15.06.2024
    Cikavy fakt źviazany ŭ majoj bijahrafii sa spadarom Bykavym. Ŭ kamentaroch na bastyjonie biełarusčyny Našaj Nivie, spadar Čytač vykazaŭ mnie pretenzyju, kab dziaržava staviła pomniki Bykavu. Na što ja asprečyŭ, što liču, kab dziaržava nikomu nijakich nie staviła pomnikaŭ.
    Taho ž dnia vyśviatlajecca, što spadar Łukašenka zahadaŭ ŭ homielskim parku adpačynku rabotnika na kałhaśnicy pastavić rostavuju skulpturu homielca i najznaniejšaha ŭradženca Biełarusi spadara Mełstroja.

Ciapier čytajuć

«Ja chaču spraviadlivaści — i dla žančyn, i dla siabie». Ščyraja hutarka z Andrejem Stryžakom pra skandał z dykpikami, zaležnaści i budučyniu61

«Ja chaču spraviadlivaści — i dla žančyn, i dla siabie». Ščyraja hutarka z Andrejem Stryžakom pra skandał z dykpikami, zaležnaści i budučyniu

Usie naviny →
Usie naviny

Viadučaja «Marafonu adzinstva» ŭ padtrymku Łukašenki adpačyvała ŭ Łatvii27

Na poŭnačy Bresta praciahvaje śmiardzieć, ułady zaklikajuć «nie panikavać»2

Sa Šviecyi departujuć jašče adnu biełaruskuju siamju11

Pad Bychavam adkryli pomnik archieałahičnaj znachodcy 1960 hoda. Jon padobny da nadmahilla

Va Ukrainie pad upłyvam pratestaŭ viartajuć niezaležnaść antykarupcyjnym orhanam8

U Miorach padletak pradavaŭ parnahrafiju, vykarystaŭšy numar susieda

Bieraściejec pieratvaryŭ siamitonny vałun u kamiennuju vannu5

Minčuki skardziacca na atručvańnie paśla naviedvańnia viadomaha restarana. Pracu ŭstanovy prypynili7

«Saŭt-park» žorstka vyśmiajaŭ Trampa. Bieły dom rezka asudziŭ12

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Ja chaču spraviadlivaści — i dla žančyn, i dla siabie». Ščyraja hutarka z Andrejem Stryžakom pra skandał z dykpikami, zaležnaści i budučyniu61

«Ja chaču spraviadlivaści — i dla žančyn, i dla siabie». Ščyraja hutarka z Andrejem Stryžakom pra skandał z dykpikami, zaležnaści i budučyniu

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić