Hramadstva2929

Marzaluk: Hierb Pahonia nikoli nie byŭ zabaronieny!

Deputatu pry adkazie pra status hierba Pahonia daviałosia vykručvacca. «U nas jość paniaćcie ekstremisckaj simvoliki, ale pramoj zabarony, toje, pra što vy kažacie, niama».

Deputat i historyk Ihar Marzaluk pryjšoŭ na prahramu BT «100 pytańniaŭ darosłamu». Tam jaho paprasili rastłumačyć, čamu bieł-čyrvona-bieły ściah, jaki byŭ dziaržaŭnym u 1990-ja, ciapier zabaronieny.

«Jaho vykarystoŭvali na Usiebiełaruskim kanhresie ŭ 1917-m hodzie. Jon byŭ absalutna pazityŭnym momantam. Ale potym była vajna. I hety ściah staŭ abjektyŭna simvałam i markieram tych biełaruskich nacyjanalistaŭ, jakija supracoŭničali z Hitleram», — davodziŭ Marzaluk, što nacyjanalny ściah u mnohich asacyjujecca z akupacyjaj.

«Voś dla mianie na siońniašni dzień ludzi, jakija vychodziać pad hetym ściaham na demanstracyi i ŭsio astatniaje, heta ludzi, jakija chacieli źniščyć maju krainu ŭ 2020 hodzie. I na siońniašni dzień jon staŭ (…) simvałam nianaviści adnaho biełarusa da inšaha».

Deputat dadaŭ, što bolšaść nasielnictva nacyjanalnym ściaham ličyć aficyjny čyrvona-zialony.

«Hierb Pahonia taksama pad zabaronaj?» — spytali ŭ Marzaluka.

«Nie, jon nikoli nie byŭ… Chto jaho zabaraniaŭ? Jość pastanova Savieta Ministraŭ ad 2008 hoda, zhodna ź jakoj usie histaryčnyja vyjavy hierba Pahonia znachodziacca pad achovaj dziaržavy.

Nie błytajcie. Dziaržaŭny hierb Biełarusi 1991-1995 hoda, jaki źjaŭlajecca navadzielnym, jaki stvaryli biełaruskija mastaki, jon addalena nahadvaje Pahoniu epochi Vitaŭta-Jahajły, ale tolki addalena. A voś usie histaryčnyja, realnyja vyjavy Pahoni, jany vykarystoŭvajucca ŭ tym liku ŭ aficyjnaj hieraldycy biełaruskich haradoŭ.

Schadzicie na Płošču ściaha i pahladzicie na hierby, nu skažam, Viciebskaj vobłaści i inšyja. I vy ŭbačycie, što Pahonia albo jak elemient hierba, albo ściaha, albo jak asnoŭny elemient, vykarystoŭvajucca.

Darečy, u nas jość paniaćcie ekstremisckaj simvoliki, ale pramoj zabarony, toje, pra što vy kažacie, niama. I Pahoniu nichto nie zabaraniaŭ histaryčnuju. Jaje vykarystoŭvajuć».

Pry hetym za nalepki z Pahoniaj ci jaje vyjavu na vokładcy pašparta ludziej adpraŭlajuć u izalatar na sutki. Faktyčna heta simvolika pad zabaronaj.

Marzaluk vykazaŭsia taksama, što biełaruskuju movu treba abaraniać.

«U Kanstytucyi napisana, što ŭ nas dźvie dziaržaŭnyja movy. I luby, chto abražaje pa-chamsku našu movu, prynižaje našu hodnaść, tamu što abraza movy, luboj movy, heta prykmieta chamstva i nievuctva.

I za heta treba nieści pakarańnie. Tamu što heta raspalvańnie rasavaj, nacyjanalnaj nianaviści na moŭnaj hlebie. I za heta treba adkazvać. I ŭ administracyjnym, i ŭ kryminalnym płanie, kali skład złačynstva jość».

Kamientary29

  • Historyk
    15.03.2025
    Chiba Ihar dalej naiŭna dumaje, što zmoža źmianić sistemy znutry.
  • Para-Leanovič
    15.03.2025
    Pa pieršaje BČB pryniaty biełarusami ŭ 1917 hodzie na samym sapraŭdnym źjeździe biełarusaŭ, a nia pryhonnym, jakija zaraz tut parłamienta i schody. U časy DSV hitleraŭcy aficyjna nie dazvolili vykarystoŭvańnie nacyjanalnaj symboliki biełarusam, ale ž i nie zabaraniali, i heta nia povad BČB zabaraniać zaraz, bo nacyjanalnyja ściahi inšych narodaŭ aficyjna vykarystoŭvalisia inšymi narodami (trykałor rasijan, naprykład). A voś što tyčycca čyrvonaha, šaŭkovaha, to tut treba nahadać tav.historyku 1939 h.: chaŭrus SSSR i hitleraŭskaj Hiermanii, sumiesny napad pad im na Polšču i sumiesny parad ź im u Biareście paśla dzierbanu Polščy. Nu i nahadać, što nasamreč za ČZ u 1995 h. na niezakonnym "refierendumie" prahałasavała nia nieabchodnaja bolšaść,a 48% ad ahulnaj ličby vybarcaŭ, mienšaść. Akramia niezakonnaści "refierendumu" jo i inšyja niuansy pa ČZ pačynajučy ad jaho naradžeńnia ŭ 1952 hodzie mastakom nie biełarusam, jaki supracoŭničaŭ z hitleraŭcami ŭ Miensku i tymi padziejami, jakija pad im adbyvalisia, u tym liku i ŭ 2020 h., jakija lubym jurystam kvalifikujucca jak asoba ciažkija złačyny suprać hramadzian sa śmiarotny vynikam u tym liku. Za ČZ i zaraz nia bolšaść, a jašče bolšaje ahidnaść, niapryjacije. Pra Pahoniu jon tak sama prahnaŭ łapšu: ludziej presujuć za jaje vyjavu 1991 h., ci 14 st. biez raźnicy.
  • Rusłan
    15.03.2025
    Historyk ,
    On pierieživajet za Biełaruś. Poetomu sotrudničajet s okkupacionnoj vłasťju. Primierno takaja žie situacija była v 1941-44.

Ciapier čytajuć

Alimpijski čempijon Aramnaŭ: Nam vyhadnaja praciahłaja vajna, i Vova dy Saša ŭ joj pieramohuć14

Alimpijski čempijon Aramnaŭ: Nam vyhadnaja praciahłaja vajna, i Vova dy Saša ŭ joj pieramohuć

Usie naviny →
Usie naviny

U Biełarusi pabudujuć druhi krematoryj3

Sud u Maskvie pryhavaryŭ da pažyćciovaha terarystaŭ, jakija napali na «Krokus»2

U Viciebsku 17‑hadovaja dziaŭčyna biła tvaram ab stoł i złamała nos svajoj siabroŭcy9

Ramont za svoj košt. Kala mietro «Kamiennaja Horka» prapanujuć dziŭnuju arendu — ci vyhadna?

Sieviaryniec napisaŭ, jak jamu ŭ turmie prapanoŭvali supracoŭnictva10

Ułady Irana pryznali, što novy viarchoŭny lidar paranieny — pierałom stupni i parezy na tvary5

Ci budzie Rasija zdymać viarški z naftavaha kryzisu praz vajnu ŭ Iranie? Vyhladaje, što tak18

U Maskvie tydzień nie pracuje mabilny internet, biznes stračvaje miljardy20

Samaj darahoj kvateraj Minščyny ŭ lutym stała kvatera ŭ panelcy

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Alimpijski čempijon Aramnaŭ: Nam vyhadnaja praciahłaja vajna, i Vova dy Saša ŭ joj pieramohuć14

Alimpijski čempijon Aramnaŭ: Nam vyhadnaja praciahłaja vajna, i Vova dy Saša ŭ joj pieramohuć

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić