«Adnu mianie pryvodzić u šalenstva, što za miažoj ja vyklučna IrYna?» Biełaruska aburajecca tranśliteracyjaj u pašparcie ź biełaruskaj movy
U kamientarach haračaja dyskusija.

«Cikava, adnu mianie pryvodzić u šalenstva toj fakt, što ŭ biełaruskich pašpartach imia i proźvišča pieradajucca na anhlijskuju movu ź biełaruskaj? Tamu za miažoj ja vyklučna IrYna», — napisała biełaruska Iryna ŭ Threads.
Za dvoje sutak pad jaje pastom naźbirałasia bolš za 550 kamientaryjaŭ.
Samy załajkany adkaz hučyć tak: «Nie, nie złuje. Mnie padabajecca, ja tolki za. Nie, nie składana mieć znosiny z zamiežnikami».
Inšy papularny kamientar — toj, dzie karystalnica tłumačyć, što heta nie anhlijskaja mova, a tranśliteracyja, i joj samoj naadvarot padabajecca, što zamiežnyja znajomyja kličuć jaje Alena (praz «je»).

«Takoje byvaje, kali ŭ hałavie Maskva», — hety kamientar nabraŭ 127 padabajek.
Niekatoryja ciozki žančyny, jakaja nie choča być Irynaj, abaraniajuć biełaruski varyjant napisańnia svajho imia.
«Mnie, naadvarot, vielmi padabajecca, što ja Iryna, i złuje, kali niekatoryja rasijskija partniory ŭ dziełavoj pierapiscy na anhlijskaj pierachodziać na Irina. Tamu što majo imia — Iryna!» — piša adna z kamientatarak.

«Vas pryvodzić u šalenstva rodnaja mova? Ja lublu padpisvać dakumienty imiem Aliaksandr», — piša inšy karystalnik.
Chtości prapanavaŭ žančynie źmianić biełaruski pašpart na rasijski, kali jaje tak kałocić ad rodnaj movy.

Ale ŭ kamientarach chapała i tych biełarusaŭ, jakija padzialajuć mierkavańnie aŭtarki dopisu.
«Heta złuje tolki tych, chto nie viedaje, što tranśliteracyju možna było rabić i z ruskaha, i ź biełaruskaha varyjantaŭ. Tamu ja zastałasia Anna», — piša dziaŭčyna.
Kamientaroŭ ad ludziej, jakija hanaracca tym, što zrusifikavali svajo imia, chapaje.
«U mianie — z ruskaj, bo ja sama im napisała pravilnuju tranśliteracyju. Dzieciam taksama sama pisała z ruskaj», — hučyć adzin z kamientaroŭ.
«Darahija biełarusy, kali raptam chto nie viedaŭ, raskryvaju vam sakret: adzin raz u žyćci pry zamienie pašparta možna źmianić traśliteracyju na svajo mierkavańnie. Ja ŭžo źmianiła dvum dzieciam, jašče zastałosia treciamu pamianiać. Taksama možna źmianiać proźvišča — maje znajomyja źmianili ź Lisoŭskaja i Lisoŭski na Lisoŭska i Lisoŭski, to bok na polski ład, pierad pierajezdam. Heta biaspłatna, i vy sami prapisvajecie pravilny varyjant, jak ličycie patrebnym. Volchi, Alechi, Ichary i inšyja Siarchiei — karystajciesia», — napisała adna z kamientatarak.

Miarkujučy pa kamientarach, kansensusu pa hetym pytańni niama. Mnohija adznačajuć, što tranśliteracyja ź biełaruskaj — heta plus, bo za miažoj daje zrazumieć, što čałaviek ź Biełarusi, a nie z Rasii.
Pra toje, jak biełarusy źmianiajuć imiony i proźviščy pry atrymańni inšaha hramadzianstva, možna pračytać pa spasyłcy.
Ciapier čytajuć
Jak razhuł pryrody viarnuŭ cieły Barbary Radzivił i vialikaha kniazia Alaksandra i čamu tajamnicu źniknieńnia ichnich rehalij zmahli raskryć tolki ciapier

Jak razhuł pryrody viarnuŭ cieły Barbary Radzivił i vialikaha kniazia Alaksandra i čamu tajamnicu źniknieńnia ichnich rehalij zmahli raskryć tolki ciapier
«Kali ciapier chierova, značyć, heta jašče nie kaniec». Pahutaryli z epatažnym «śviatarom XXI stahodździa», pra jakoha nie było čuvać piać hadoŭ paśla aryštu

Kamientary
[Zredahavana]