Ekanomika1919

Łukašenka raspytaŭ Turčyna pra kasiaki ŭrada

Łukašenka siońnia pryniaŭ z dakładam premjer-ministra Alaksandra Turčyna, piša BiełTA.

Fota: Kristina Kormilitsyna, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP

— Pierad razmovaj z vami zapytaŭ infarmacyju ab kasiakach urada. VUP — 101,6 (temp rostu), ale prasadžvajucca hałoŭnyja haliny. I mianie što ździŭlaje: ja vam daručyŭ zaniacca niepasredna pramysłovaściu. Ładna, pa sielskaj haspadarcy — vy, mahčyma, zabiaśpiečycie hod. Uradžajnaść vyšejšaja i hetak dalej. Pa 9 miesiacach padličym — pahladzim. Ale tym nie mienš u nas adstavańnie i pa sielskaj haspadarcy. Chaj tam dola pracenta. Ale adstavańnie i pa pramysłovaści. Pramysłovaść — vašaje pytańnie. Pytańnie numar adzin. Arhanizoŭvajcie, napružvajcie, pradavajcie. Tamu što ekspart u nas, što bolš za ŭsio napružvaje, prasieŭ na 2,5%, — skazaŭ Łukašenka.

Alaksandr Turčyn udakładniŭ, što skaračeńnie ekspartu datyčycca tavaraŭ, ale razam z pasłuhami temp rostu ekspartu ŭ hetym hodzie składaje 101,2%.

— Ale i tavary treba padciahvać. Bo tavary — heta ludzi. Heta pracoŭnyja kalektyvy, zarabotnaja płata, — zaŭvažyŭ Łukašenka.

Jon taksama źviarnuŭ uvahu, što zapasy na składach vyraśli na Br2,5 młrd. Z hetaj nahody premjer-ministr dałažyŭ, što ŭžo pačałosia ich skaračeńnie.

— Daj boh, kali my vyjdziem pa vynikach hoda, — adreahavaŭ jon.

Łukašenka taksama zhadaŭ pra vialiki abjom śmietankovaha masła na składach, u toj čas jak, naprykład, u Kitai zajaŭlajuć pra hatoŭnaść kuplać hety tavar.

Jon taksama adznačyŭ, što abjomy vytvorčaści śvininy ŭ Biełarusi adnaŭlajucca niedastatkovymi tempami.

— Nu i, jak zvyčajna, drevaapracoŭka i lohkaja pramysłovaść, — adznačyŭ Alaksandr Łukašenka, kažučy pra niedapracoŭki pa halinach.

— Ja razumieju. Heta kasiaki vybrali. Jość i stanoŭčaje. U hetyja składanyja časy niaprosta pracavać. Ale tym nie mienš, — skazaŭ jon.

Taksama Łukašenka daručyŭ sfarmavać u Nacbanku hrupu, jakaja budzie analizavać situacyju ŭ ekanomicy.

— Chaču, kab vy viedali, kab nie było tut nijakaj reŭnaści. Ja paprasiŭ byłoha premjera (byłych ža nie byvaje) — małady čałaviek, adukavany, vopytny, kab jon (havorka pra Ramana Hałoŭčanku, jaki ciapier uznačalvaje Nacbank) stvaryŭ hrupu ŭ siabie ŭ Nacyjanalnym banku. A takija ludzi jość u Nacbanku — razumnyja, hramatnyja, jakija viedajuć ekanomiku. I kab jany dapamahali paralelna z Kamitetam dziaržkantrolu. Tamu što nie zusim funkcyja Kamiteta dziaržkantrolu, viedaješ, čym jon pavinien zajmacca. Kab jany mianie infarmavali i analizavali situacyju ŭ ekanomicy. A pa hrošach ža vidać usio. Ty ž ekanamist, razumieješ, — skazaŭ Alaksandr Łukašenka.

— Tamu biez usialakich kryŭd. Ja Hałoŭčanku paprasiŭ: «Sfarmuj mnie takuju hrupu ŭ Nacbanku, ty jaje kiraŭnik i abjektyŭna pavinien mnie analizavać i dakładać. Tamu što majo ŭražańnie — heta adno. A toje — śpiecyjalisty. Heta, kaniečnie, nie budzie zakrytaja infarmacyja. Premjer pavinien jaje bačyć i budzie bačyć», — dadaŭ Łukašenka.

Kamientary19

  • daviedka
    23.09.2025
    Urožajnosť jakoby vyšie, vot tolko každuju niedielu to chleb, to baton dorožajut...
    Chleb na toj niediele srazu na 3,5%, baton užie nieskolko raz za miesiac počti na 7%.
  • Och
    23.09.2025
    U nas usie dobra, dla nas hałošnaje praciahvać katavać hramadzian biełaursi ŭ turmach. A tranzit, miežy - nam hetyja 10% UVP nie tak važnyja. Nu nie budzie jeŭrapiejsuich praduktau ŭ kramach - ničoha, zaviaziem kitajskija jabłyki i kitajskija makarony. Navohule budziem usie kitajskaje kuplać. Pofih što jano darpžejšaje na 300% budzie, u nas papierka jość jakaja nie dazvalaje ceny padymać. I ŭ čarzie pastaim, ničoha. Hadoŭnaje kab palitźniavolenyja siadzieli ŭ turmach - heta našaja dchiaržaŭnaja kaštoŭnaść ad jakoj my nikoli nie adyjdziem.
  • daviedka
    23.09.2025
    Zatariennosť składov ślivočnym masłom užie vo vtoroj raz zatrahivajet. Chotia pośle piervoho na vstriečie s pitierskim merom uvieriał toho, čto po jeho ukazaniju cieny na biełorusskuju mołočku ponizili dla Rośsii, potomu čto, moł, biełorusskaja mołočka na rośsijskom rynkie dołžna byť samoj diešiovoj, a składy vsio ravno zavaleny ślivočnym masłom. Potomu čto kačiestvo biełorusskoho masła padajet.

    «Mołočnyj mir» tak provioł modiernizaciju proizvodstva ślivočnoho masła v svojom proizvodstviennom ciechu «Słonim», čto v riezultatie pakietirovannoje masło vmiesto HOST pieriešło na STB. Jeśli rańšie masło iz-za tiechnołohii proizvodstva było płastičnym dažie v chołodilnikie, a pri komnatnoj tiempieraturie stanoviłoś boleje miahkim, sochraniaja svoju konsistienciju, to pośle modiernizacii ono sočitsia, kak korova vo vriemia tiečki... Jeśli rańšie jeho raschvatyvali, to tiepieŕ ono miesiacami valajetsia na vitrinie. I voobŝie v mahazinach na minimalnych akcijach pytajutsia sbyvať zavalavšiejesia masło, kotoroje jeŝio v ijunie było proiźviedieno, to jesť srok hodnosti vot-vot zakončitsia.

Ciapier čytajuć

Pamior były palitviazień Valeryj Cimašenka. Jamu było 42 hady2

Pamior były palitviazień Valeryj Cimašenka. Jamu było 42 hady

Usie naviny →
Usie naviny

Zialenski: Biez Kitaja pucinskaja Rasija — ništo6

Analiz DNK raskryŭ šakujučuju praŭdu pra baćkoŭ Tutanchamona4

Dziaržaŭnaje vydańnie: «Minsk choča źnižeńnia hradusa kanfliktu z Polščaj», «bo ŭ narmalizacyi tranzitu zacikaŭlenaja KNR»6

Pad Varšavaj dziki zaleźli na futbolnaje pole i mocna jaho pieraryli FOTY3

Tramp pavieryŭ u poŭnuju pieramohu Ukrainy30

U Varšavie pierapachavajuć piśmieńnika Siarhieja Piasieckaha4

Pieravozčyki ŭžo adnavili pramyja rejsy ŭ Polšču. Kolki ciapier kaštujuć bilety4

«Dzida trapiła jamu ŭ hrudzi». Padčas pradstaŭleńnia ŭ Lidzie śmiarotna paranili kania3

Tramp dazvoliŭ NATA źbivać rasijskija samaloty i pachvaliŭ Ukrainu za vydatnuju pracu2

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Pamior były palitviazień Valeryj Cimašenka. Jamu było 42 hady2

Pamior były palitviazień Valeryj Cimašenka. Jamu było 42 hady

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić