Aksana Pačobut atrymała dazvoł na sustreču z mužam
Hadzinnaje spatkańnie, na jakoje dapsucili i dziaciej žurnalista, adbudziecca 26 červienia.
Zaŭtra, 26 červienia, Aksana Pačobut maje hadzinnaje spatkańnie z mužam u haradzienskaj turmie. Siońnia dazvoł padpisaŭ śledčy Arsieni Nikolski.
Aksana Pačobut kaža, što dazvoł na razmovu jana atrymała i na dziaciej. Starejšuju dačku voźmie peŭna, a voś mienšaha chłopčyka, jakomu tolki dva hady i čatyry miesiacy, — u zaležnaści ad taho, jak jon zaŭtra budzie siabie adčuvać.
Aksana Pačobut: «Tam u ich vyznačany čas, tam nia toje, što prychodziš, kali zachočaš. Prychodziać adrazu niekalki čałaviek, i heta chutčej nie sustreča, a paprostu razmova praz škło praz kraty i pa telefonie».
Sustreča pryznačana na
25 červienia admysłovuju zajavu ŭ spravie Andreja Pačobuta pryniało Hałoŭnaje praŭleńnie nie pryznavanaha biełaruskimi ŭładami Sajuzu palakaŭ. Pačobut — kiraŭnik Hałoŭnaje rady arhanizacyi. Staršynia SPB Anžalika Arechva zaznačyła «Svabodzie», što ŭsie siabry arhanizacyi aburanyja aryštam.
Arechva: «My aburanyja hetym aryštam i damahajemsia, kab z Andreja źniali ŭsie abvinavačańni i vypuścili z turmy. My taksama źviarnulisia i da mižnarodnych arhanizacyj, kab jany dapamahli ŭ spravie vyzvaleńnia našaha siabra».
Siabra praŭleńnia SPB Miečysłaŭ Jaskievič źviartaje ŭvahu na toje, što zajavu arhanizacyja pryniała tolki paśla taho, jak źjaviłasia aficyjnaje abvinavačvańnie Pačobutu. Jon raspaviadaje, što i hramadzkaść Polščy, i ŚMI hetaj krainy vielmi aktyŭna abmiarkoŭvajuć aryšt Pačobuta.
Jaskievič: «Voś u mianie ŭsie hetyja dni telefon razryvajecca. Telefanujuć, pytajucca — što z Andrejem? I dzie ni pajdu, to znajomyja zapyniajuć i pytajucca. I z Polščy ŭvieś čas telefanujuć, bo ludzi tam čytajuć hazety, i ŭ internecie ŭ ich vielmi šmat pra heta pišuć».
Pravaabarončaja arhanizacyja «Viasna» źmiaściła na svaim sajcie zajavu z patrabavańniem da biełaruskich uładaŭ vyzvalić Andreja Pačobuta. Kaža haradzienski pravaabaronca Ŭładzimier Chilmanovič:
Chilmanovič: «Viasna» ličyć svaim abaviazkam vystupić z asobnaj zajavaj u dadzienym vypadku. Heta systemny pieraśled kankretnaha žurnalista, a taksama pradstaŭnika nacyjanalnaj mienšaści. A «Viasna» zaŭsiody vostra reahuje na prajavu takoj dyskryminacyi pavodle prafesijnaj i nacyjanalnaj prynaležnaści».
U suviazi z sytuacyjaj vakoł zatrymańnia karespandenta polskaj «Hazety vyborčaj» Andreja Pačobuta i mižnarodnaj reakcyjaj na hetu padzieju MZS Biełarusi nahadała polskim uładam ab pryncypie viaršenstva zakonu.
U kamentary nahadvajecca, što Pačobut «źjaŭlajecca hramadzianinam Respubliki Biełaruś» i, «jak luby inšy biełaruski hramadzianin, znachodzicca ŭ pravavym asiarodździ, vyznačanym biełaruskim zakanadaŭstvam». «U Biełarusi ŭsie hramadzianie, niezaležna ad ich prafesijnaj dziejnaści i nacyjanalnaj prynaležnaści, roŭnyja pierad zakonam», — śćviardžaje
Andreja Pačobuta aryštavali 21 červienia ŭ jahonaj kvatery, suprać jaho zaviali kryminalnuju spravu i vinavaciać pavodle kryminalnaha artykuła 367, častka 2 — «Paklop u adnosinach da prezydenta, jaki ŭtrymlivajecca ŭ publičnym vystupie, albo ŭ drukavanym ci publična demanstravanym tvory, albo ŭ ŚMI, učynieny asobaj, jakaja raniej była asudžana za paklop albo źniavahu».
Pavodle Kryminalnaha kodeksu žurnalista mohuć pakarać abmiežavańniem voli na termin da 5 hadoŭ albo pazbaŭleńniem voli na taki ž termin.
5 lipienia 2011 hodu Leninski sud Horadni vynies rašeńnie, zhodna ź jakim Pačobut byŭ apraŭdany pavodle častki 1 artykuła 368 Kryminalnaha kodeksu (abraza prezydenta Biełarusi), ale pryznany vinavatym pavodle častki 1 artykuła 367 Kryminalnaha kodeksu (paklop na prezydenta).
Kamientary