Archiŭ

Alaksandar Rusifikatar

Alaksandar Łukašenka padaje siabie baćkam nacyi, harantam suverenitetu. Adnačasova ŭsie hady svajho prezydenctva jon viadzie z byłoj metrapolijaj ryzykoŭna tonkuju palityčnuju hulniu.

Paśla sustrečy z Pucinym u Zavidavie jana znoŭ pryciahnuła da siabie ŭvahu kamentataraŭ. Vital Taras bačyć niaščaście ŭ tym, što Łukašenka ŭ svajoj hulni stavić na kartu nia svoj palityčny los, a los biełaruskaj nacyi. Tamu jość padstavy mierkavać, što prapanova Jurja Chadyki zastaniecca biez adkazu. Heta toj vypadak, kali adrasatu hetaj aferty jana najmienš patrebnaja.

Pucin padaŭ ułasnyja prapanovy biełaruska-rasiejskaha jadnańnia, z navukovaj rafinavanaściu pravioŭšy roźnicu miž paniaćciami «nacyi» j «narodu». Rasiejskaja palityčnaja elita nie hublaje nadziei pazbavić Biełaruś suverenitetu. My heta viedali, nu, pačuli jašče raz. Ale horki paradoks — kiraŭnik dziaržavy, pastaŭlenaj pierad takim vyklikam, praciahvaje kurs na asłableńnie biełaruskaj samatojesnaści. Łukašenka zakłaŭ minu pad fundament dziaržavy, jakaja moža vybuchnuć pry luboj sprobie pierabudovy.

Naš čas zastaniecca ŭ historyi Biełarusi jak peryjad samaj imklivaj rusifikacyi. Hety praces asabliva zaŭvažny ŭ małych haradach i na vioskach. 40-hadovyja tam jašče razmaŭlajuć pa-biełarusku. A moładź, vyhadavanaja łukašenkaŭskimi ŚMI i škołami, — užo tolki pa-rasiejsku. Takaja palityka sankcyjanavanaja źvierchu. Niama sumnievu, što na nastupnym pierapisie biełaruskuju movu nazavuć movaj chatnich znosinaŭ užo nia 37, a prynamsi, udvaja mieniej hramadzianaŭ.

Niapraŭda tych, chto ličyć rusifikacyju niezvarotnaj. Nazirajecca ž imklivy rost doli nasielnictva, jakaja addaje pieravahu nacyjanalnaj movie navat u takich bieździaržaŭnych rehijonach, jak Katalonija i Ziamla Baskaŭ. Pierałom adbyvajecca paśla dasiahnieńnia peŭnaha ŭzroŭniu adukacyi, zamožnaści, što źviazana z palityčnaj samaśviadomaściu. Pry demakratyi, viadoma, kali ludzi zmohuć rabić vybar. Vielmi vierahodna, što nastupnaje pakaleńnie palityčnych lideraŭ Biełarusi aktyŭna skarystaje nacyjanalnuju ideju i prajekt pašyreńnia sfery ŭžytku movy.

A Alaksandar Łukašenka , što b jon ni kazaŭ pra siabie i jak by ni vytłumačvaŭ svaje tonkija stratehii, zastajecca ŭ historyi Biełarusi Alaksandram Rusifikataram.

Kamientary

Vyjšaŭ na svabodu błohier Pavieł Śpiryn5

Vyjšaŭ na svabodu błohier Pavieł Śpiryn

Usie naviny →
Usie naviny

Vinavataha ŭ hibieli dvuch dziaciej u DTZ pad Voranavam pasadzili na 8 hadoŭ1

Kala Kałožy ŭ Hrodnie źjaviŭsia žyvy viartep1

Niadaŭna adkrytuju skulpturu armreślera ŭ Mahilovie ŭžo zakrucili plonkaj FOTAFAKT4

Tehieran słaby jak nikoli: pratesty ŭ krainie i pahrozy Trampa zrabili situacyju dla ŭładaŭ Irana nadzvyčaj surjoznaj3

ZŠA mocnyja nasamreč, a Rasija — na słovach7

«Pajechała ŭ tur, bo maryła pabačyć palarnuju noč». Što kažuć pra biełarusku, jakuju źniesła płyń pad Murmanskam3

Mačada prapanavała padzialić svaju Nobieleŭskuju premiju miru z Trampam10

Čarhovaja sproba ŭładaŭ zamianić Tut.by? U Biełarusi źjaviŭsia novy infarmacyjny partał12

Pastupać u VNU na zavočnaje adździaleńnie dazvolili biez stažu pa śpiecyjalnaści

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Vyjšaŭ na svabodu błohier Pavieł Śpiryn5

Vyjšaŭ na svabodu błohier Pavieł Śpiryn

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić