Archiŭ

Alaksandar Rusifikatar

Alaksandar Łukašenka padaje siabie baćkam nacyi, harantam suverenitetu. Adnačasova ŭsie hady svajho prezydenctva jon viadzie z byłoj metrapolijaj ryzykoŭna tonkuju palityčnuju hulniu.

Paśla sustrečy z Pucinym u Zavidavie jana znoŭ pryciahnuła da siabie ŭvahu kamentataraŭ. Vital Taras bačyć niaščaście ŭ tym, što Łukašenka ŭ svajoj hulni stavić na kartu nia svoj palityčny los, a los biełaruskaj nacyi. Tamu jość padstavy mierkavać, što prapanova Jurja Chadyki zastaniecca biez adkazu. Heta toj vypadak, kali adrasatu hetaj aferty jana najmienš patrebnaja.

Pucin padaŭ ułasnyja prapanovy biełaruska-rasiejskaha jadnańnia, z navukovaj rafinavanaściu pravioŭšy roźnicu miž paniaćciami «nacyi» j «narodu». Rasiejskaja palityčnaja elita nie hublaje nadziei pazbavić Biełaruś suverenitetu. My heta viedali, nu, pačuli jašče raz. Ale horki paradoks — kiraŭnik dziaržavy, pastaŭlenaj pierad takim vyklikam, praciahvaje kurs na asłableńnie biełaruskaj samatojesnaści. Łukašenka zakłaŭ minu pad fundament dziaržavy, jakaja moža vybuchnuć pry luboj sprobie pierabudovy.

Naš čas zastaniecca ŭ historyi Biełarusi jak peryjad samaj imklivaj rusifikacyi. Hety praces asabliva zaŭvažny ŭ małych haradach i na vioskach. 40-hadovyja tam jašče razmaŭlajuć pa-biełarusku. A moładź, vyhadavanaja łukašenkaŭskimi ŚMI i škołami, — užo tolki pa-rasiejsku. Takaja palityka sankcyjanavanaja źvierchu. Niama sumnievu, što na nastupnym pierapisie biełaruskuju movu nazavuć movaj chatnich znosinaŭ užo nia 37, a prynamsi, udvaja mieniej hramadzianaŭ.

Niapraŭda tych, chto ličyć rusifikacyju niezvarotnaj. Nazirajecca ž imklivy rost doli nasielnictva, jakaja addaje pieravahu nacyjanalnaj movie navat u takich bieździaržaŭnych rehijonach, jak Katalonija i Ziamla Baskaŭ. Pierałom adbyvajecca paśla dasiahnieńnia peŭnaha ŭzroŭniu adukacyi, zamožnaści, što źviazana z palityčnaj samaśviadomaściu. Pry demakratyi, viadoma, kali ludzi zmohuć rabić vybar. Vielmi vierahodna, što nastupnaje pakaleńnie palityčnych lideraŭ Biełarusi aktyŭna skarystaje nacyjanalnuju ideju i prajekt pašyreńnia sfery ŭžytku movy.

A Alaksandar Łukašenka , što b jon ni kazaŭ pra siabie i jak by ni vytłumačvaŭ svaje tonkija stratehii, zastajecca ŭ historyi Biełarusi Alaksandram Rusifikataram.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Čamu ŭłady maŭčać pra pryčyny razbureńnia doma ŭ Homieli i jakija jość viersii

Čamu ŭłady maŭčać pra pryčyny razbureńnia doma ŭ Homieli i jakija jość viersii

Usie naviny →
Usie naviny

Padčas vizitu na zavod Ford Tramp publična vyłajaŭsia i pakazaŭ siaredni palec VIDEA7

Vieniesueła pačała adnaŭlać zdabyču nafty pad kantrolem ZŠA3

Na Kipry znajšli miortvaje cieła, jakoje moža naležać Uładzisłavu Baŭmhiertnieru8

Biełarusam zahadali bolš naradžać i žyć daŭžej. Ale jak vyrašyć prablemy z demahrafijaj?11

Pry pierahruzcy aŭtamabilaŭ z ZŠA biełaruskija mytniki znajšli ŭ hruzie janota FOTY1

ZŠA prypyniać vydaču tolki imihracyjnych viz

Biełaruskija siłaviki vučać u siabie na bazie nihieryjski śpiecnaz4

Fiaduta pra svaju «spravu zmoŭščykaŭ»: Złavili łochaŭ, jakija pavieryli ŭ toje, što zmova mahčymaja14

Staś Karpaŭ: A što, jość abaviazak — lubić hiej-parady?68

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Čamu ŭłady maŭčać pra pryčyny razbureńnia doma ŭ Homieli i jakija jość viersii

Čamu ŭłady maŭčać pra pryčyny razbureńnia doma ŭ Homieli i jakija jość viersii

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić