Ułada66

Bialacki, Stefanovič i Łabkovič kinuli vyklik uładam

Pravaabaroncy abvieścili, što buduć adkryta dziejničać ad imia niezarehistravanaha pravaabarončaha centru «Viasna».

Pravaabaroncy abvieścili, što buduć adkryta dziejničać ad imia niezarehistravanaha pravaabarončaha centru «Viasna».

Pravaabaroncy Valancin Stefanovič, Aleś Bialacki i Uładzimir Łabkovič vystupili z nastupnaj zajavaj.

«My aficyjna zajaŭlajem, što dziejničali i dziejničajem ad imia niezarehistravanaj arhanizacyi «Pravaabarončy centr «Viasna» i nadalej budziem praciahvać dziejnaść ad imia hetaj arhanizacyi. My hatovyja da luboj reakcyi ŭładaŭ na našuju zajavu i, viadoma, my b vitali kroki ŭładaŭ pa admienie haniebnaha artykuła 193.1 Kryminalnaha kodeksa RB, pakolki ŭpeŭnienyja, što jon parušaje Kanstytucyju krainy i nie adpaviadaje mižnarodnym standartam u halinie pravoŭ čałavieka, a, pierš za ŭsio, Mižnarodnamu paktu ab hramadzianskich i palityčnych pravach».

My ŭpeŭnienyja, što našaja dziejnaść absalutnaja lehitymnaja. My spadziajemsia, što ŭłady raspačnuć niejkija dziejańni dla admieny hetaha artykuła, a nie dla taho, kab raspravicca z nami. My nie złačyncy, my nie parušajem čyjeści pravy, my zajmajemsia abaronaj pravoŭ čałavieka, i heta absalutna zakonna ŭ luboj narmalnaj demakratyčnaj krainie», ‑‑ zajavili hramadskija dziejačy.

Nahadajem, što 25 traŭnia Ministerstva justycyi Biełarusi ŭ treci raz vyniesła rašeńnie pra toje, što pravaabarončaje hramadskaje abjadnańnie «Naša Viasna» nie moža być zarehistravana ŭ vyznačanym zakonam paradku. Pad nazvaj «Naša Viasna» pravaabaroncy sprabavali zarehistravacca paśla taho, jak u 2003 hodzie byŭ likvidavany ich centr «Viasna».

Pravaabaroncy zajavili, što pretenzii Miniusta da rehistracyi arhanizacyi nie zasnoŭvajucca na zakanadaŭstvie Biełarusi, a isnujučuju praktyku rehistracyi hramadskich abjadnańniaŭ nazvali «absurdam».

«Biełaruskija ŭłady nie chočuć rehistravać jaje ź niezakonnych, na moj pohlad, pryčynaŭ. My rasceńvajem heta jak sistematyčnuju dyskryminacyju pravaabaroncaŭ i budziem padavać pazoŭ u Kamitet pa pravach čałavieka AAN. Ja vydatna ŭśviedamlaju toje, što ŭ vyniku hetaj zajavy ja padpadaju pad dziejańnie artykułu 193‑1 Kryminalnaha kodeksu (dziejnaść ad imia niezarehistravanaj arhanizacyi). Ale ja zajaŭlaju, što z rehistracyjaj ci bieź jaje biełaruskija pravaabaroncy nie spyniać svaju dziejnaść», — skazaŭ adzin z zasnavalnikaŭ «Našaj Viasny» Valancin Stefanovič.

Kamientary6

Ciapier čytajuć

«Pajšli nach*j vy i vaš «Baćka», pi***asy!» Pjanyja pryhody zrabili armianina Jarvanda palitviaźniem. Ciapier jon zmahajecca z prablemami ŭ Polščy11

«Pajšli nach*j vy i vaš «Baćka», pi***asy!» Pjanyja pryhody zrabili armianina Jarvanda palitviaźniem. Ciapier jon zmahajecca z prablemami ŭ Polščy

Usie naviny →
Usie naviny

U Michanavičach pad Minskam biehali tchary i łaščylisia da ludziej. Jak jany tam apynulisia?5

«Žarty na ŭzroŭni siaredniaj škoły». Stryžak raskazaŭ pra novy prajekt — tłumačyć, što nijakaha seksu ŭ naźvie niama37

Na aŭkcyjon vystavili kultavy niamiecki sportkar. Pradajuć usiaho za 390 rubloŭ3

U Hruzii zatrymali dvuch biełarusaŭ z narkotykami na miljon dalaraŭ

Z prajekta budaŭnictva minskaha mietro vykinuli jašče dźvie stancyi — «Kijeŭski skvier» i «Politechničnuju»14

Syn iranskaha šacha Reza Piechlevi zaklikaje da dalejšych pratestaŭ7

Najchaładniej hetaj nočču było na Babrujščynie1

Maładaja bulba pa nierealnaj canie: čym ździŭlaje Kamaroŭka ŭ studzieńskija marazy

U Maskvie pryziamliŭsia sanitarny samalot, na borcie jakoha moža znachodzicca Adam Kadyraŭ. Śledam sieŭ samalot Ramzana Kadyrava2

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Pajšli nach*j vy i vaš «Baćka», pi***asy!» Pjanyja pryhody zrabili armianina Jarvanda palitviaźniem. Ciapier jon zmahajecca z prablemami ŭ Polščy11

«Pajšli nach*j vy i vaš «Baćka», pi***asy!» Pjanyja pryhody zrabili armianina Jarvanda palitviaźniem. Ciapier jon zmahajecca z prablemami ŭ Polščy

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić