Mierkavańni

Ministr ekanomiki schłusiŭ — pra vajnu

Ministr ekanomiki raskazaŭ, jak jahonych prodkaŭ vyvozili ŭ Hiermaniju palicai z bčb-paviazkami. Ale takoha nie mahło być voś čamu.

Ministr ekanomiki Alaksandr Čarviakoŭ napiaredadni 9 Maja padzialiŭsia ź BiełTA historyjaj svaich prodkaŭ, dzie nie praminuŭ prypleści biełaruskuju simvoliku. Maŭlaŭ, jahonych adnaviaskoŭcaŭ vyvozili ŭ nacysckuju Hiermaniju palicai ź bieł-čyrvona-biełymi paviazkami.

Čarviakoŭ raskazaŭ litaralna nastupnaje:

«Siamja majoj babuli žyła ŭ siale pad Oršaj. Z prychodam akupantaŭ jany vymušany byli pierajechać u chleŭ-ziamlanku. A ich dom zaniaŭ niamiecki palavy doktar. Adnojčy jon papiaredziŭ, što budzie nalot.

Chutka pryjšli palicai z bčb-paviazkami, sabrali amal usich maładych ludziej i pavieźli ŭ Hiermaniju. Adtul nichto nie viarnuŭsia. Maja mama była starejšaj ź dziaciej u siamji. I kali b nie niamiecki lekar, jaje b taksama zabrali».

Na sumleńni dapamožnaj palicyi, jakaja kałabaravała ź niemcami, jak i anałahičnyja struktury ŭ inšych akupavanych krainach, sapraŭdy niamała hrachoŭ, ale palicyjanty nie nasili bieł-čyrvona-biełych paviazak, paviazki ŭ ich byli biełyja z nadpisam Polizei. 

Moža być, u viosku prychodzili nie palicyjanty, a niechta inšy z kałabaracyjanistaŭ? Ale nacyjanalnyja arhanizacyi, jakija vykarystoŭvali bieł-čyrvona-biełuju simvoliku, padčas niamieckaj akupacyi dziejničali nie va ŭsioj Biełarusi, a tolki na terytoryi Hienieralnaj akruhi Biełaruś.

Hetaja akruha składała adnosna nievialikuju častku ciapierašniaj Biełarusi, centralnuju i častku zachodniaj: Minščyna, Barysaŭščyna, Navahradčyna, Lidčyna, Dzisienščyna, Brasłaŭščyna. Astatnija ž terytoryi byli ŭ składzie niepasredna Rejcha (Hrodna i Vaŭkavysk), hienieralnaj akruhi Litva (Ašmianščyna), rejchskamisaryjata Ukraina (Paleśsie).

A ŭsia ŭschodniaja častka: bolšaja častka sučasnych Viciebščyny i Homielščyny, uschodniaja častka Minščyny, usia Mahiloŭščyna — byli častkaj zony armiejskaha tyłu hrupy armij «Centr», tam dziejničała niamieckaja vajskovaja administracyja. 

Pakolki Aršanski rajon — na samym uschodzie Biełarusi, to jon byŭ častkaj zony armiejskaha tyłu, a tam biełaruskija arhanizacyi nie dziejničali. I kali niedzie pad Minskam, Lidaj ci pad Baranavičami možna prynamsi dapuścić, što miascovyja sialanie niedzie bačyli padčas vajny bieł-čyrvona-biełuju simvoliku (choć jaŭna nie na paviazkach palicajaŭ), to dla ŭschodnich rehijonaŭ heta małavierahodna.

Ale akurat na chłuśni i hruntujecca ciapierašniaja režymnaja ideałohija, tamu ničoha dziŭnaha, što jana zaraziła i ministra takoj, zdavałasia b, deideałahizavanaj śfiery, jak ekanomika.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Voś jak vyhladaje z kosmasu aśviatleńnie Minska ŭ paraŭnańni z susiednimi stalicami FOTAFAKT13

Voś jak vyhladaje z kosmasu aśviatleńnie Minska ŭ paraŭnańni z susiednimi stalicami FOTAFAKT

Usie naviny →
Usie naviny

Na adnoj sa stancyj minskaha mietro zatapiła padziemny pierachod VIDEA

Amierykanskamu janotu-nielehału vydali biełaruski pašpart6

Prablemy z tralejbusami ŭ Minsku praciahvajucca5

Alaksandr Fiaduta raskazaŭ pra reakcyju Łukašenki na knihu pra siabie4

Navalnaha atrucili ŭ kałonii rečyvam epibatydzin — jad ekvadorskaj žaby. Heta zmahli vyjavić, dziakujučy bijamateryjałam, vyviezienym siamjoju30

Zialenski: Va Ukrainie paśla rasijskich udaraŭ nie zastałosia nivodnaj całkam acalełaj elektrastancyi1

«Napieradzie — doŭhi šlach». Harnałyžnica Lindsi Von pieraniesła try apieracyi paśla padzieńnia na Alimpijadzie, joj treba jašče minimum dźvie

Pieršy aŭtamat pa prodažy kvietak pastavili ŭ Minsku1

Na Alimpijadzie ŭ Miłanie vystupajuć maci i syn — upieršyniu ŭ historyi! Dla jaje heta ŭžo siomyja hulni

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Voś jak vyhladaje z kosmasu aśviatleńnie Minska ŭ paraŭnańni z susiednimi stalicami FOTAFAKT13

Voś jak vyhladaje z kosmasu aśviatleńnie Minska ŭ paraŭnańni z susiednimi stalicami FOTAFAKT

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić