Kultura

Kinh Konh suprać savieckich desantnikaŭ

2005-ty kinahod zapomnicca «Kinh-Konham», «9-j rotaj» i «Koleram kachańnia». Piša Andrej Rasinski.

Raspačaty III epizodam «Zorkavych vojnaŭ» hod zavieršyŭsia anarchisckim buntam «Kinh Konha». Małpa pryniesła tryjumf chulihanu Piteru Džeksanu. Novazelandzki samarodak, jaki pačynaŭ z trešu, paśla «Ŭładara piarścionkaŭ» tryvała zaniaŭ halivudzkuju kinaviaršyniu.

Inšyja režysery taksama «vypisali» imperyjam. «Braty Hrym» Hilijama pataptalisia pa «stabilnaści i paradku», a paetyčnaje anime «Chadziačy zamak» Mijadzaki praciaty antyvajennym ducham. U niedaacenienaj «Vajnie suśvietaŭ» Śpiłberha tryjumfujuć hodnaść asoby j siamiejnyja kaštoŭnaści. I tolki «Horad hrachoŭ» Roberta Radryhiesa, stylovy j čorny, zachłynajecca indyvidualizmam, tryź- nić kašmarami komiksaŭ i šakuje śmierciu.

Minuły hod byŭ admietny taksama viartańniem Džordža A.Ramera da kultavaj zombi-sahi. «Ziamla miortvych» zdymałasia pad dacham studyi «Juniversał», što śviedčyć pra transfarmacyju peryferyjnaj raniej temy ŭ mejnstrym.

U rasiejskaje kino viarnuŭsia imperski duch. A kali ŭličyć, što imperyja skanała 15 hadoŭ tamu, sami razumiejecie, čym hety duch śmiardzić. «Stacki savietnik» — sapraŭdy źmiarćviełaja karcina, hieroi jakoj dziejničajuć pa kanonach filmu žachaŭ. «9 rota» — imperskaja mitatvorčaść. Navat taki ŭnikalny žanr, jak dakumentalnaja fikcyja («Pieršyja na Miesiacy» Alaksieja Fiadorčanki) prasiaknuty tuhoj pa stalovaj eposie.

Kali rasiejcy mroili svaju byłuju vielič, to eŭrapiejcy raźbiralisia z kalanijalnym minułym. Strachi francuzaŭ abyhrany ŭ kamercyjnaj «Imperyi vaŭkoŭ», u jakoj zły palicyjant źniščaje tureckich terarystaŭ. Blizkuju temu ŭźnimaje i absalutna niekamercyjny aŭstryjec Michael Chanekie. Svaimi statyčnymi 15-chvilinnymi kadrami jon daśleduje ŭ «Stojenym» kalanijalnuju vinu i son postkalanilnaha sumleńnia.

Postkalanijalny ŭ svaim duchu i najlepšy biełaruski film minułaha hodu — stužka Alaksandra Kananoviča «Koler kachańnia». Vadevilnaja lohkaść karotkaj stužki składajecca z prykołaŭ našaj stalicy, šmatmoŭja, śpievu Volskaha, kalarovaha Piatra Jurčankova-małodšaha, latučaj karovy i h.d. Usio razam heta śvieža i ŭ kantekście.

Ahulnaja ž kolkaść biełaruskaja kinapradukcyi zastajecca mizernaj. Letaś u Biełarusi było stvorana ŭsiaho 2 poŭnafarmatnyja filmy.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Voś jak vyhladaje z kosmasu aśviatleńnie Minska ŭ paraŭnańni z susiednimi stalicami FOTAFAKT10

Voś jak vyhladaje z kosmasu aśviatleńnie Minska ŭ paraŭnańni z susiednimi stalicami FOTAFAKT

Usie naviny →
Usie naviny

Zialenski: Va Ukrainie paśla rasijskich udaraŭ nie zastałosia nivodnaj całkam acalełaj elektrastancyi1

«Napieradzie — doŭhi šlach». Harnałyžnica Lindsi Von pieraniesła try apieracyi paśla padzieńnia na Alimpijadzie, joj treba jašče minimum dźvie

Pieršy aŭtamat pa prodažy kvietak pastavili ŭ Minsku1

Na Alimpijadzie ŭ Miłanie vystupajuć maci i syn — upieršyniu ŭ historyi! Dla jaje heta ŭžo siomyja hulni

«Fieliksu treba čas na adaptacyju, i jamu hatovyja dapamahać, adahravać i lubić». Historyja pra toje, jak udałosia prystroić kata Ramana Cymbierava

«Zaniapad — heta vybar». Marka Rubia ŭ Miunchienie zaklikaŭ Zachad pryznać pamyłki i abnavić suśvietny paradak29

Ajcišnika ź Minska pasadzili pa čatyroch palityčnych artykułach3

«Ty paklič mianie. Pazavi». Naviband prezientavaŭ pieśniu da Dnia zakachanych na kłasičny vierš biełaruskaj litaratury3

«Źmiena režymu nieabchodnaja, ale nie tolki tamu, što my chočam być svabodnymi». Reza Piechlevi zaklikaŭ ZŠA nanieści vajenny ŭdar pa iranskim režymie6

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Voś jak vyhladaje z kosmasu aśviatleńnie Minska ŭ paraŭnańni z susiednimi stalicami FOTAFAKT10

Voś jak vyhladaje z kosmasu aśviatleńnie Minska ŭ paraŭnańni z susiednimi stalicami FOTAFAKT

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić