Darmajedaŭ šukajuć navat siarod tych, chto źjechaŭ za miažu ŭ 1990-ch: telefanujuć svajakam u Biełarusi
«Darmajedaŭ» u Minsku šukajuć tak staranna, što zhadali pra ludziej, jakich niama ŭ krainie bolš za 30 hadoŭ.

Kala troch tydniaŭ tamu ministr unutranych spraŭ Ivan Kubrakoŭ na pasiadžeńni Minharvykankama paviedamiŭ, što ŭ Minsku buduć abnaŭlać śpisy «darmajedaŭ», tych, chto atrymlivaje zarpłatu ŭ kanviertach, a taksama tych, chto pracuje za miažoj.
Pa vynikach pravierki Kubrakoŭ prapanuje źmianić pracoŭnaje zakanadaŭstva: «Pracavać pavinny ŭsie, chto karystajecca sacyjalnymi vyhodami, jakija daje dziaržava».
Anansavanaja adpracoŭka ŭžo pačałasia. Pra adzin ź dziŭnych zvankoŭ z «analityčnaha adździełu» stała viadoma «Našaj Nivie».
— Šukali majho dziadźku, jaki emihravaŭ u Amieryku jašče ŭ siaredzinie 90-ch. Jon nie źjaŭlaŭsia ŭ Biełarusi bolš za 30 hadoŭ, — raspaviadaje surazmoŭca. — U mianie ažno vočy na łob paleźli, kali ja narešcie zrazumieŭ, kaho šukajuć. Skazali: «Apošniaje, što my pra jaho viedajem, heta što jon nabyŭ kvitok na samalot u ZŠA».
Mužčyna kaža, što jamu rastłumačyli: pra dziadźku zhadali, tamu, što šukajuć «darmajedaŭ».
— Spytali, čamu i pry jakich abstavinach dziadźka vyrašyŭ źjechać. Cikavilisia, ci jość u jaho amierykanskaje hramadzianstva.
Nahadajem, biełarusy, jakija traplajuć u śpisy niezaniatych, apłačvajuć pa poŭnych taryfach niekatoryja kamunalnyja pasłuhi (u vypadku, kali jany ŭłaśniki žylla).
Ciapier čytajuć
«U turmie ja lubiŭ vynosić śmiećcie». Historyja Mandeły, jaki razumieŭ, što niemahčyma zamanić voraha ŭ zasadu, kali nie viedaješ, jak myślać jaho hienierały
«U turmie ja lubiŭ vynosić śmiećcie». Historyja Mandeły, jaki razumieŭ, što niemahčyma zamanić voraha ŭ zasadu, kali nie viedaješ, jak myślać jaho hienierały
«Jak Volski prychodziŭ ź pieratrusam da Kołasa, a Krapiva i Hlebka danosili na kaleh». Apublikavanyja žachlivyja ŭspaminy Ryhora Biarozkina pra represii 1920—1940-ch
Kamientary