Navuka i technałohii55

Navukoŭcy zaniepakojenyja: zapasy presnaj vady na Ziamli skaračajucca, a ŭzrovień akijanu raście

Spadarožnikavyja danyja pakazvajuć, što presnaja vada na kantynientach źnikaje ŭsio chutčej. Heta hłabalnaja tendencyja achoplivaje roznyja rehijony.

Karabli na piasku, dzie kaliści była vada. Vakolicy Aralskaha mora la horada Mujnak (Uźbiekistan). Fota: Kelly Cheng Travel Photography / Getty Images

Jak piša Tegasspiegel.de, hrupa daśledčykaŭ z Univiersiteta štata Aryzona (ZŠA) praanalizavała spadarožnikavyja danyja ź sistem GRACE (Gravity Recovery and Climate Experiment) i Grace Follow-On za 2002—2024 hady, jakija fiksujuć łakalnyja źmieny ŭ hravitacyjnym poli Ziamli, što dazvalaje vyznačać kolkaść vady na pavierchni i ŭ padziemnych słajach.

Pa vynikach analizu vyśvietliłasia, što straty kantynientalnaj presnaj vady siońnia spryjajuć rostu ŭzroŭniu akijana bolš, čym rastavańnie ledavikovaha pokryva Hrenłandyi.

Zasušlivyja terytoryi imkliva pašyrajucca

Raniejšyja daśledavańni dastupnaści vady na kantynientach pakazvali, što ŭ vyniku klimatyčnych źmien suchija rehijony stanoviacca jašče bolš suchimi, a vilhotnyja, asabliva ŭ tropikach, — jašče bolš vilhotnymi.

Adnak novyja danyja śviedčać: zasušlivyja terytoryi vysychajuć chutčej, čym pavyšajecca vilhotnaść u inšych rehijonach. Pry hetym ahulnaja płošča zasušlivych zon pavialičvajecca, a płošča vilhotnych — skaračajecca.

U tych rehijonach, dzie tendencyi byli asabliva zaŭvažnyja, u 62% vypadkaŭ nazirałasia mienavita pavieličeńnie zasušlivaści.

Ź lutaha 2004-ha da krasavika 2024 hoda płošča terytoryj, jakija štohod achoplivała ekstremalnaja zasucha, rasła ŭ siarednim na 685 tysiač kvadratnych kiłamietraŭ — heta bolš čym try terytoryi Biełarusi.

Adnak, padzialiŭšy ŭvieś pieryjad na dva adrezki — da 2013 hoda i paśla, — navukoŭcy vyjavili jašče bolš tryvožnuju tendencyju: kali da 2013-ha nazirałasia tendencyja da źmianšeńnia płoščy zasušlivych rehijonaŭ, to z 2014-ha jana źmianiłasia na supraćlehłuju — płošča zasušlivych rehijonaŭ pačała chutka pavialičvacca: u siarednim na 2,62 miljona kvadratnych kiłamietraŭ u hod.

Nastupstvy hetaha hłabalnyja. Pavodle acenak, amal šeść miljardaŭ čałaviek, abo kala 75% nasielnictva płaniety (pavodle danych na 2020 hod), žyvuć u 101 krainie, dzie za apošnija 22 hady skaracilisia zapasy presnaj vady.

Asabliva paciarpieli Kaśpijskaje mora i Arał

Zasušlivyja rehijony na płaniecie ŭsio čaściej źlivajucca ŭ vializnyja zony. Najbujniejšaja ź ich achoplivaje značnyja terytoryi Jeŭropy, Paŭnočnaj Afryki, Blizkaha Uschodu, Centralnaj Azii i Kitaja. U hetaj hihanckaj zonie ź lutaha 2003 pa krasavik 2024 hoda abjom zapasaŭ presnaj vady skaračaŭsia ŭ siarednim na 0,83 santymietra štohod.

Asabliva mocna paciarpieli rajony vakoł Kaśpijskaha i Aralskaha moraŭ u Zachodniaj i Centralnaj Azii: tam straty skłali try santymietry na hod.

Jašče adna vialikaja zona źnižeńnia zapasaŭ presnaj vady raźmiaščajecca na paŭdniovym zachadzie ZŠA, u Mieksicy i častcy Centralnaj Amieryki. Dźvie inšyja — na Alascy i ŭ Kanadzie, a taksama ŭ Sibiry.

U hetych paŭnočnych rehijonach strata presnaj vady najpierš abumoŭlenaja rastavańniem ledavikoŭ i śniežnych šapak hor, ź jakich vada ściakaje ŭ akijan.

U svaim analizie navukoŭcy nie ŭličvali Hrenłandyju i Antarktydu, pakolki ich ledavikovyja ščyty razhladalisia asobna.

Pavodle raźlikaŭ, siaredni štohadovy rost uzroŭniu suśvietnaha akijanu składaje kala 2 mm, i jaho składniki vyhladajuć nastupnym čynam: 44% prypadaje na presnuju vadu, što źnikaje z kantynientaŭ; 37% — na rastavańnie ledavikovaha pokryva Hrenłandyi; 19% — na stratu lodu ŭ Antarktydzie.

Aŭtary daśledavańnia spadziajucca, što atrymanyja imi vyniki dapamohuć uśviadomić maštaby prablemy skaračeńnia presnaj vady na sušy i padrychtavacca da rostu ŭraźlivaści prybiarežnych terytoryj va ŭmovach padjomu ŭzroŭniu mora.

Kamientary5

  • Chruk
    03.08.2025
    Nia treba chvalavacca, usio budzie dobra, bo ŭ nas, u ziamlanaŭ, jość Mask, jaki viedaje, jak azielanić navat Mars! A Ziamlu jon uvohule pieraŭtvoryć u kvitniejučy sad. Lohka. Voś spytajcie jaho samoha, kali mnie viery nie daścio.
  • Pośle choť potop ili zasucha
    03.08.2025
    Na moj viek vody chvatit. Dinozavry vymierli. Naš čieried.
  • Bajkał maskavity skarali ŭ Kitaja tolki ŭ 19s.
    03.08.2025
    tamu Kitaj i zabiraje siabie Bajkał ŭ Maskavitaŭ , Bajkał maskavity skarali ŭ Kitaja tolki ŭ 19s.

Cichanoŭski patłumačyŭ, čamu jon tak pavodziŭ siabie ŭ Ńju-Jorku124

Cichanoŭski patłumačyŭ, čamu jon tak pavodziŭ siabie ŭ Ńju-Jorku

Usie naviny →
Usie naviny

Na tolki što adkrytaj polskaj miažy ŭžo ŭtvaryłasia čarha z troch tysiač aŭtamabilaŭ3

Hłabalny zruch u katalictvie: u Indyi bolš sieminaryj, čym u Italii, a ksiandzy na padmienu pryjazdžajuć u Jeŭropu z Afryki9

Ukrainski marski bieśpiłotnik pad urahannym ahniom dapłyŭ da naftanaliŭnoha terminała Tuapse i ŭzarvaŭ jaho VIDEA4

Załužny: Ukrainu ŭratuje stvareńnie kibierfizičnaj sistemy abarony, z aporaj na robataŭ3

«Byŭ stračany momant ź Biełaruśsiu». Zialenski padčas vystupleńnia ŭ AAN zhadaŭ našu krainu10

Aŭtapen zamiest partreta. U Biełym domie vytančana paździekavalisia z Džo Bajdena15

Cichanoŭskaja ŭ Ńju-Jorku parazmaŭlała z Karalem Naŭrockim VIDEA7

«Adzin minus — tut ja raźlubiŭ bulbu». Jehipcianin ažaniŭsia ź biełaruskaj i pierajechaŭ u Brest1

U Vialikabrytanii źjaviŭsia vajskovy ataše ŭ Biełarusi13

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Cichanoŭski patłumačyŭ, čamu jon tak pavodziŭ siabie ŭ Ńju-Jorku124

Cichanoŭski patłumačyŭ, čamu jon tak pavodziŭ siabie ŭ Ńju-Jorku

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić