Novy film z Dy Kaprya idzie amal try hadziny, a scenar da jaho pisaŭsia 20 hadoŭ. Ci varta hladzieć?
U Biełarusi z 2 kastryčnika vychodzić u prakat adzin z samych čakanych filmaŭ hoda. Havorka pra tryler «Bitva za bitvaj» (One Battle After Another) z šalonym akciorskim składam. Raskazvajem, jakim atrymaŭsia prajekt.

Poł Tomas Andersan — lehienda siarod halivudskich režysioraŭ. Užo 28 hadoŭ jon zdymaje stužki, jakija robiacca kłasikaj: naprykład, «Nočy ŭ style buhi» (1997) pra roskvit i padzieńnie maładoha pornaakciora, «Mahnolija» (1999) z Tomam Kruzam u roli seks-huru ci «Majstar» (2012) — psichałahičnaja drama pra vieterana, jaki trapiŭ u siektu.
Andersan vypuskaje novyja pracy raz na niekalki hadoŭ, i heta zaŭždy padzieja. Pra jaho ciapierašni film, «Bitva za bitvaj», zahavaryli jašče niekalki hadoŭ tamu, tym bolš što stužka vyłučajecca navat siarod prac Andersana. Prajekt paciahnuŭ na biudžet u 130‑175 miljonaŭ dalaraŭ, prytym što zvyčajna jaho stužki nie daražejšyja za 40 miljonaŭ.
Pra što ž hetaja maštabnaja karcina? Źniali jaje pa ramanie «Vajnlend» Tomasa Pinčana pra raskołatuju Amieryku paśla 1960-ch, dzie byłyja radykały, stukačy i ich dzieci sprabujuć zrazumieć minułaje i toje, što zdaryłasia z krainaj. U hałoŭnyja zorki paklikali Leanarda Dy Kaprya — kažuć, tolki jaho praca ŭžo abyšłasia ŭ 20 miljonaŭ dalaraŭ.
Atrymałasia amal trochhadzinnaje pałatno, jakoje achoplivaje historyju ŭ niekalki dziesiacihodździaŭ. Jana pačynajecca, kali my znajomimsia z hrupoŭkaj radykałaŭ pad nazvaj French 75 — cikava, što hetak ža nazyvajuć kaktejl z džyna, šampanskaha i limonnaha soku.
U hetaj hrupoŭcy jość Bob (Dy Kaprya), śpiecyjalist pa vybuchoŭcy, jaki zmahajecca za pieramohu revalucyi razam sa svajoj dziaŭčynaj Pierfidyjaj (Tejana Tejłar). Jany nibyta dźvie supraćlehłaści: Pierfidyja ašaleła apantanaja revalucyjnaj baraćboj, a Bob — praktyčny i trochi miakkacieły, chacia i jon nie moža žyć biez French 75.

Kali Bob i Pierfidyja razam z bajavymi tavaryšami nalatajuć na ŭstanovu dla ŭtrymańnia imihrantaŭ, dziaŭčyna znajomicca z pałkoŭnikam Styvienam Łokdža (Šon Pien). Łokdža nie mienš apantany, čym jana sama, i pamiž imi naradžajecca pačućcio, ale ciažka nazvać kachańniem toj žyviolny zapał.
Chutka ŭ Boba i Pierfidyi naradžajecca dačka. Maciarynskaha instynktu ŭ Pierfidyi i blizka niama: jak i raniej, jana biažyć na radykalnyja akcyi. Adna z takich akcyj idzie nie pa płanie, i paśla hetaha maleńkaja Šarlin zastajecca biez maci.
Dalej my sustrakajem jaje padletkam. Bob vyrašyŭ pakinuć baraćbu ŭ minułym i sprabuje być dobrym baćkam, a Šarlin — ciapier jaje kličuć Uiła (Čejz Infinici) — asvojvaje karate i zavodzić siabroŭ. Łokdža, rasist i ksienafob, tym časam znachodzić tajemnuju arhanizacyju padobnych da siabie, kudy nie prymajuć mužčyn, jakija mieli suviaź z žančynami inšaj rasy.
Žyćcio idzie spakojna, pakul na viečarynie Uiła nie sustrakaje žančynu, jakaja čamuści viedaje parol French 75. Ciapier źmienicca ŭsio.

Andersan pastaviŭsia da svajoj novaj stužki nadta skrupulozna. Scenar jon pisaŭ 20 hadoŭ, a samu stužku zdymaŭ na darahija kamiery Vistavision — farmat załatych časoŭ Halivuda, jaki daje hłybokuju i detalnuju karcinku.
I niahledziačy na toje, što scenar zadumany nie ŭčora, Andersan trapiŭ z novym filmam u nierv času. «Bitva za bitvaj» — epas pra mihracyju, rasizm i ksienafobiju, to-bok usio toje, što zajmaje šmat miesca ŭ amierykanskim dyskursie z časoŭ viartańnia Trampa. Ale jość tam i inšyja hrani: naprykład, linija baćkoŭstva, jakoje atrymlivajecca ŭ Boba nie nadta ŭdała (pieraškadžajuć narkotyki i ałkahol), ale ŭsio ž dastatkova, kab ryzykavać žyćciom dziela dački.
A jašče «Bitva za bitvaj» — heta sapraŭdy śmiešnaje kino. Vas nie pakinuć abyjakavymi epizody, dzie Bob sprabuje vyśvietlić pa telefonie ŭ French 75 važnyja danyja, ale nie moža, bo nie pamiataje adkaz na, zdavałasia b, drobnaje pytańnie-parol. U revalucyjanieraŭ słužba padtrymki taksama drenna pracuje.
Kali i možna znajści ŭ hetaj stužcy minus, dyk heta toje, što jana naskroź andersanaŭskaja (viadoma, kali niekaha heta zasmučaje). Poł Tomas znoŭ vykarystoŭvaje ŭsio toje, što lubić u kino: doŭhija ciakučyja płany, šmatsłojny siužet, poŭny psichałahizmu, refierensy da sacyjalnych prablem i tonka pradumany saŭndtrek.

Na bujnym kinaresursie Rotten Tomatoes «Bitva za bitvaj» maje na momant premjery fantastyčny rejtynh 98%, i film užo nazyvajuć adnym z favarytaŭ sioletniaha siezonu «Oskara». Tuju ŭznaharodu, adnak, redka dajuć filmam, što pravalvajucca ŭ prakacie, i nie ŭsie vierać, što «Bitva za bitvaj» ź jaje słabym markietynham akupicca.
Ale što b ni čakała hety film, Poł Tomas Andersan źniaŭ «Bitvu za bitvaj» tak, jak zdymajuć kinakłasiku. Zdajecca, u filma ŭsie šansy, kab nabyć taki status.
«Naša Niva» — bastyjon biełaruščyny
PADTRYMAĆCiapier čytajuć
«U Viciebsku zachodziŭ u tralejbus i kazaŭ «Słava Ukrainie!». Ukrainca ŭ 67 hadoŭ pasadzili za kamienty, napisanyja paśla hibieli chrosnaj dački pad abstrełam u Kijevie

Kamientary
Ja nia viedaju matyvacyi PTA, ale atrymaŭsia lusterka Halivudskaha virtue signaling. Usie piersanažy (a da taho ich hrajuć artysty, jakija dziesiacihodździ karjery zajmalisia baraćboj za ŭsio dobraje i biahučuju ahiendu) absalutna ahidnyja asoby, drobiaznyja ehacentryčnyja parazity.
Kali ŭ ŭ kancy Adnojčy ŭ Halivudzie ty chočaš pajści razam z Dy Kaprya ŭ tuju krainu mrojaŭ na chałmie, u kancy Bitvy za bitvaj adzinaje pytańnie: čamu jany ŭsie jašče nie zdochli?