«Heta štości pa-rasiejsku?» Dziaŭčyna z Kobryna zapuściła brend tekstylu Samobranka — i pačałosia
Kali pra husty nie spračajucca, to čarhovaja nazva z adsyłkaj da ruskaj kultury ad dziaŭčyny, jakaja žyvie ŭ tym liku ŭ Varšavie, vyklikała ŭ ludziej nierazumieńnie.

Dzijana Kamarčuk z Kobryna zapuściła ŭłasny brend stałovaha tekstylu. Survetki ŭ kletačku, pyšnyja abrusy — słovam, usio, što moža spatrebicca na śviatočnym stale. Usio b ničoha, ale svoj brend Dzijana vyrašyła nazvać Samobranka. Mienavita tak — ruskaje słova ŭ tranśliteracyi.
Aŭdytoryju ŭ Threads kabrynčanka, jakaja najezdami žyvie ŭ Varšavie, prahravaje ŭžo daŭno. Ale dniami adzin z amal adnolkavych pastoŭ pra brend «zalacieŭ» na vialikuju aŭdytoryju. I kamientataraŭ stryhieryła čarhovaja adsyłka da kultury inšaj krainy. Voś tolki niekalki kamientaroŭ:
«Vy, Dzijana, małajčyna. Jašče b nazvu brenda prydumali niejak źviazanuju z Kobrynam ci ŭvohule ź Biełaruśsiu. Nijakich «samabranak», «bałałajek» i inšych kakošnikaŭ štości nie chočacca».
«Nazva dla biełaruskaha brenda nadzvyčaj niaŭdałaja».
«Samobranka — heta niešta pa-rasiejsku?»
«Pa-pieršaje, pazicyjanavańnie siabie jak biełaruskaha brenda pavinna, mienavita pavinna adbyvacca pa-biełarusku! Pa-druhoje, samabranka — heta nijak nie viažacca z čymści choć minimalna biełaruskim… Z takoj nazvaj vam raju źviarnucca na raška-rynak, tam pavinna zajści, jašče kakošničak vam u hałavu i 100 adsotkaŭ zojdzie! Vajłdberyz, azon, mo štości tam jašče jość. Pośpiechaŭ vam».
«A kali, naprykład, nastolnica, abrus-samabor ci raskoša, ci charastvo?»

«Było b zdorava brendu ź Biełarusi vykarystoŭvać biełaruskija słovy».
«Ja mahu rastłumačyć chiejt. My ŭsie stamilisia ad taho, što ŭ biełarusaŭ stahodździami zabirali svaju identyčnaść — zabirali ŭsio, ažno da movy. Ciapier ludzi pa cahlinkach adnaŭlajuć siabie, i ŭsio, što «nie naša», mocna tryhieryć narod. Heta narmalna. Kali Vy płanujecie raźvivać svoj brend u Polščy, to, biezumoŭna, lepš źmianić nazvu, bo vašy klijenty nie tolki biełarusy, ale i palaki, i ŭkraincy ŭ tym liku. Pośpiechu Vam u Vašym pačynańni».
Nazva nie spadabałasia navat błohiercy Hańnie Bond:
«Nazva kulhaje, viadoma, jašče možna padumać i vybrać niešta bolš prezientabielnaje».

Šmat kaho biantežyŭ i čyrvona-zialony ściažok, jaki źjaviŭsia ŭ dopisie Dzijany. Na heta dziaŭčyna adkazała, što palityku abmiarkoŭvać nie budzie — u dopisie tolki pra tekstyl i modu. Dzijana ŭvohule vyrašyła, što post «zalacieŭ» nie tudy. I adkazała kamientataram prykazkaj:
«Sabaki brešuć, karavan idzie. Heta pieršy post, jaki zalacieŭ nie tudy».
Ale byli i tyja, chto dziaŭčynu padtrymaŭ:
«Dzijana, vy razumnica, dziejničajcie, vy sapraŭdnaja biełarusačka!»
«Zyču pośpiechaŭ i raju ŭ tranślitaracyi aryjentavacca na biełaruskuju movu, kali vy pazicyjanujecie siabie jak biełaruski brend. A jašče lepš prosta ŭžyvać biełaruskuju łacinku (u vašym vypadku — aboje raboje) — Samabranka».
«Kaliści ŭ Kobrynie naładzili lalečnuju vytvorčaść, u ich atrymałasia. Chaj i ŭ vas usio atrymajecca».
Kamientary