Z Maskvy. Błoh Alesia Čajčyca55

U pošukach habrejskaj spadčyny Biełarusi

Film «V poiskach idiša» Alaksandra Haradnickaha, Juryja Chaščavackaha, Siamiona Frydlanda i Natalli Kaśpiarovič paetyčna raspaviadaje pra stračanuju habrejskuju Biełaruś

Viadomy rasijski bard Alaksandr Haradnicki, akademik z habrejskimi karaniami ŭ Mahilovie, zaprašaje ŭ padarožža pa pakinutym habrejami biełaruskim domie. U padarožžy my sustreniemsia z apošnim habrejem lehiendarnaha štetla Vałožyna i čatyrma apošnimi habrejami Śmiłavičaŭ, radzimy Chaima Sucina.

Biełaruska-rasijskidakumientalna-mastacki film «V poiskach idiša» («U pošukach idyša»), u 2009 hodzie atrymaŭ uznaharodu Ńju-jorckaha mižnarodnaha niezaležnaha kinafiestyvala. U filmie hučyć šmat vydatnych vieršaŭ Haradnickaha, šmat vydatnaj muzyki, pakazanyja redkija kadry kinachroniki.

Na majo vucha dyk

idyš (nasamreč nijaki nie «idyš», a «jidyš», dakładniej jiddisch, dakładniej jüdisch) — heta pa vialikim rachunku dyjalekt niamieckaj movy, raspuščany staražytnahabrejskimi i biełaruskimi słoŭcami i zapisany habrejskimi litarami:
«lo'mir sech iberbeitn, sei že nicht kein Narr»

Pamiataju, majo pieršaje spatkańnie z jidyšam było kamičnym: u niejkaj elektronnaj encykłapiedyi byli piśmovyja i vusnyja abraščyki roznych movaŭ; i jakim ža było zamiłavańnie, kali nacisnuŭšy knopku «prasłuchać» nad niezrazumiełym hijerahlifičnym nadpisam, ja pačuŭ na amal čyściutkaj niamieckaj movie: «Was machst du?». Heta było «jak tvaje spravy?» na jidyš.

Los jidyša — jak los biełaruskaj movy
, jakaja adnojčy kamuści padałasia nieprestyžnaj. Jak biełarusy niščyli svaju movu na karyść rasiejščyny, tak i izrailskija habrei vyraklisia svajho jidyša na karyść adrodžanaha iŭryta. Izrail uvohule padčas pary subjektyŭna zdajecca dziaržavaj habrejaŭ, jakija, tak by mović, stamilisia być habrejami i zachacieli dzieści być bolšaściu i karennym nasielnictvam. Mnohija praktyčnyja habrei-emihranty z SSSR u Vienie, dzie byŭ pierasadačny punkt na šlachu ŭ Izrail z-za adsutnaści pramych rejsaŭ tudy z Savieckaha źviaza, mianiali kvitki na ZŠA. Ale i na Blizkim uschodzie dziaržava Izrail apynułasia ŭ statusie habrejskaha hieta, atočanaha ahresiŭnymi vorahami.

Tak ci inačaj, pavodle Vikipiedyi, i zaraz u śviecie bolš za paŭtara miljony nośbitaŭ jidyša. U štacie Ńju-Jork u ZŠA nośbitaŭ jidyša bolš za sto tysiačaŭ, u internecie jość fotazdymki ledź nie vuličnych šyldaŭ na hetaj movie. I tolki ŭ Biełarusi, jakaja niekalki stahodździaŭ była radzimaj vielmi značnaj častki prodkaŭ hetych ludziej, nośbitaŭ zastalisia adzinki, jak i ŭ kaliści chrestamatyjna habrejskaj Adesie. Na jidyš u Biełarusi ciapier, mabyć, lepš za habrejaŭ razmaŭlajuć biełarusy — viasiołyja mastaki-restaŭratary, pakazanyja ŭ filmie.

Paśla Chałakostu, savietyzacyi i adjezda dziasiatkaŭ tysiač ludziej u ZŠA i Izrail ceły kałasalny płast habrejskaj kultury Biełarusi nazaŭsiody adyjšoŭ u niabyt. My ŭsie źbiadnieli.
Chacia zatoje ciapier jość z kim macavać suviazi ŭ Izraile i ZŠA, jość z kim stvarać instytuty pa vyvučeńni habrejskaj spadčyny ŭ Biełarusi, jość i zaŭždy budzie kaho zaprašać pryjechać turystyčna. Navat va ŭmovach izalacyi i absalutnaj zabytaści Biełarusi suśvietnaj hramadskaściu, uń, navat dyrektar Microsoft Styŭ Bałmer ź siastroju dva z pałovaj hady tamu naviedali Pinsk, adkul pachodziać ichnyja prodki. Izrail dla Biełarusi — heta kraina mietafaryčna badaj što nie mienš blizkaja za Polšču ci Litoŭskuju respubliku. Z punktu hledžańnia historyi habrejstva apošnich niekalkich stahodździaŭ spačatku była Biełaruś — Mir i Vałožyn, Bieraście i Vilnia — i tolki potym byŭ Izrail.

Abaviazkova prahladzicie hety film.

Častka 1

Častka 2

I ŭ jakaści bonusa dla stvareńnia štetleŭskaj atmaśfiery — vydatny videaklip z cudoŭnaj muzykaj i fotazdymkami darevalucyjnaj Biarozy-Kartuzskaj:

Kamientary5

Ciapier čytajuć

Kiraŭnik Lidy zaklikaŭ siłavikoŭ nie spyniać palityčnych represij28

Kiraŭnik Lidy zaklikaŭ siłavikoŭ nie spyniać palityčnych represij

Usie naviny →
Usie naviny

Pad Minskam učora bačyli śmierč

Čas dla vialikaha nastupu Rasii: jakimi mohuć być «apošnija 50 dzion vajny»3

Aŭtobus Minsk — Vilnia źjechaŭ u kiuviet u Vałožynskim rajonie

Dla haradžan — pieramoha, dla viaskoŭcaŭ — trahiedyja. Što pakazała dziaržaŭnaje apytańnie pra Druhuju suśvietnuju vajnu24

Achova i dziasiatki ludziej u kamandzie: za što žyvie Ofis Cichanoŭskaj u Vilni?49

Užo ŭ adzinaccać hadoŭ? Va ŭsim śviecie ŭzrost pačatku pieršych miesiačnych praciahvaje maładzieć7

Źjaviłasia niečakanaja viersija pryčyny źniknieńnia Mielnikavaj, jakaja «šmat što tłumačyć»37

Šmatdzietnaja amierykanskaja siamja ŭciakła ŭ Rasiju ad «ŁHBT-prapahandy». Muž užo trapiŭ na vajnu18

«Takoha jašče nie było». Adbyłasia masiravanaja ataka na Kryvy Roh, Vińnicu, Charkaŭ3

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Kiraŭnik Lidy zaklikaŭ siłavikoŭ nie spyniać palityčnych represij28

Kiraŭnik Lidy zaklikaŭ siłavikoŭ nie spyniać palityčnych represij

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić