Sport

Apošniaja hastrol

Siońnia startuje płej‑of čempijanatu Biełarusi pa chakiei. Raniejšyja tury rehularnaha pieršynstva nia majuć značeńnia. Baraćba pačynajecca z nula.

Siońnia startuje płej‑of čempijanatu Biełarusi pa chakiei. Raniejšyja 55 turaŭ rehularnaha pieršynstva nia majuć značeńnia. Baraćba pačynajecca z nula.

Try vierchnija radki ŭ rehularcy zaniali mienskija «Kieramin», «Dynama» i «Junactva» — jany j majuć najlepšyja šancy na pieramohu ŭ płej-of.

Sioleta my ryzykujem ubačyć apošni paŭnavartasny pieršynstvo biełaruskaj ekstralihi. Naleta ź inicyjatyvy staršyni federacyi chakieju i ministra ŭnutranych spravaŭ Uładzimiera Navumava mienskija «Junactva» i «Dynama» abjadnoŭvajucca, kab vystupać u vyšejšaj lizie čempijanatu Rasiei z pravam vychadu ŭ superlihu. Zaduma nieadnaznačnaja, kali ŭličyć tempy ź jakimi apošnija hady raźvivaŭsia ŭnutrany biełaruski čempijanat i rehres rasiejskaha. «Junactva» naohuł sioleta stała pieramožcam Kantynentalnaha kubku. Biełaruskaje pieršynstvo ž zastaniecca va ŭrezanym vyhladzie, bo ŭ im budzie vystupać tolki dubl novaha «superklubu».

Adzinaj staličnaj kamandaj, jakaja znajšła mužnaść nie padparadkavacca, staŭ «Kieramin». Nia dziŭna, što pavodle vynikaŭ apytańnia na sajcie hazety "Priessboł" «Za jakuju kamandu vy budziecie zaŭzieć u płej‑of», upeŭniena pieramahaje mienski «Kieramin». Zaŭziatary lubiać śmiełych.

Mienskaje «Junactva» poŭnaje rašučaści dakazać, što zdolnaje stać čempijonam krainy čaćviorty raz zapar. Za letašni pravał choča reabilitavacca «Dynama», «Kieramin» vyjhraŭ rehularnaje pieršynstvo. Ambitnyja, jak zaŭsiody, mahiloŭskaje «Chimvałano», navapołacki «Chimik‑SKA» i «Homiel». Chiba tolki žłobinski «Metalurh» krychu vyłučajecca z hetaha śpisu, ale sam fakt vychadu kamandy u čverćfinał užo ŭ pieršym sezonie šmat pra što havoryć.

Na taki chakiej sapraŭdy varta schadzić i zvadzić tudy svaich dzietak, bo nieviadoma, kali nastupny raz biełaruskija amatary mohuć panazirać za takoj intryhoŭnaj raźviazkaj nacyjanalnaha pieršynstva.

Siońnia hulajuć:
«Kieramin» – «Metalurh» (pačatak a 18:30. Ladovy pałac, vulica Prytyckaha)
«Junactva» – «Homiel» (pačatak a 18:30. Kryty katok u parku imia Horkaha)
«Chimvałakno» – «Chimik‑SKA» (pačatak a 18:30, Mahiloŭ, Pałac sportu)
1 sakavika:
«Dynama» – «Nioman» (pačatak 18:30. Pałac sportu)

Seryi praciahnucca da troch pieramoh.
Inšyja matčy projduć 1 i 4 sakavika (druhi matč «Dynama» – «Nioman» adbudziecca 2 sakavika), a kali spatrebicca, to 5 i 7 sakavika.
Paŭfinały pačnucca 10 sakavika.
Finały pačnucca 20 sakavika i praciahnucca maksymalna da 31 sakavika (da čatyroch pieramoh).

Kamientary

Ciapier čytajuć

Siostry Hruździevy dramatyčna raskazali, jak ich vykinuŭ za dźviery ministr kultury Rusłan Čarniecki. «Jak sabak»22

Siostry Hruździevy dramatyčna raskazali, jak ich vykinuŭ za dźviery ministr kultury Rusłan Čarniecki. «Jak sabak»

Usie naviny →
Usie naviny

U minskim kanfiskacie pradajuć redki dla Jeŭropy Nissan, dy jašče i z pravym rulom. Kolki prosiać?3

Vaniu Ściacenku z Hrodna narešcie ŭviali daraženny preparat

U Babrujsku kala «Biełšyny» pasialiłasia siamja kurapatak FOTAFAKT2

Adkryty hiej staŭ najmaładziejšym u historyi premjer-ministram Niderłandaŭ13

U Vialikabrytanii znajšli mužčynu z tryma pienisami — i jon moh pra heta nie viedać2

Źnik biełarus, jaki pracavaŭ u Polščy. Nieŭzabavie jaho znajšli miortvym

Ukrainskija drony ŭdaryli pa naftapravodzie «Družba» ŭ Tatarstanie5

Zialenski: Kab vyzvalać biełaruskich palitviaźniaŭ, treba znajści, na kaho ich pamianiać11

Zialenski: Ja nie budu kazać, jakim sposabam, ale našyja ludzi zajmalisia tym, kab try-čatyry retranślatary ŭžo nie pracavali na terytoryi Biełarusi2

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Siostry Hruździevy dramatyčna raskazali, jak ich vykinuŭ za dźviery ministr kultury Rusłan Čarniecki. «Jak sabak»22

Siostry Hruździevy dramatyčna raskazali, jak ich vykinuŭ za dźviery ministr kultury Rusłan Čarniecki. «Jak sabak»

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić