Kultura88

Z kramaŭ kanfiskoŭvajuć knihu «Hrodnaznaŭstva»?

A da aŭtaraŭ knihi prajavili cikavaść siłavyja struktury.

U internecie źjaviłasia infarmacyja pra toje, što z haradzienskich kniharniaŭ kanfiskoŭvajuć padručnik «Hrodnaznaŭstva. Historyja jeŭrapiejskaha horada». Toje samaje nam paviedamili našy čytačy z Hrodna.

Šykoŭnaje i hruntoŭnaje, ilustravanaje i navatarskaje pa formie padačy materyjału vydańnie sioleta było chitom biełaruskamoŭnych prodažaŭ u Hrodnie,
adnak, pavodle čutak, trapiła pad zabaronu praz apošniuju hłavu abo jaje adsutnaść: historyja Hrodna ŭ knizie napisanaja da 1991 hoda, a paŭstańnie hramadzianskaj supolnaści apisana padrabiazna.

Pa infarmacyi, jakaja źjaviłasia ŭ haradzienskim błohus13 , da aŭtaraŭ knihi ŭžo prajavili cikavaść siłavyja struktury.
Adnak sami aŭtary pakul situacyju nie kamientujuć.

«Naša Niva» źviarnułasia ŭ «Hrodnaknihu», dzie pra źniknieńnie «Hrodnaznaŭstva» «ničoha nie čuli», adnak pry hetym paraili źviarnucca ŭ minskuju «Biełknihu».
«Usie inicyjatyvy nam spuskajuć adtul, jakuju knihu pradavać, jakuju prybrać z pryłaŭkaŭ. My tolki pasredniki», — patłumačyli «NN» u pryjomnaj dyrektara.

Što tyčycca «Biełknihi», to tam pra situacyju z «Hrodnaznaŭstvam» taksama «ničoha nie čuli».

Pa słovach našych čytačoŭ kniha źnikła i z navukovaj biblijateki Hrodzienskaha ŭniviersiteta. Biblijatekarka ŭniviersiteta imknułasia daviedacca, ad kaho mienavita prajšła takaja infarmacyja, a paśla paviedamiła, što kniha znachodzicca ŭ čytalnaj zale biblijateki. Na pytańnie, ci možna jaje ŭbačyć u volnym dostupie, jana adkazała, što «na dadzieny momant nie vałodaje situacyjaj».

Kali «Hrodnaznazŭstva» nasamreč skanfiskavali, to heta aznačaje, što viaroŭku na šyi biełaruskaj kultury ściahvajuć jašče macniej.
U knizie niama ničoha, što aficyjnyja ŭłady mahli b ličyć «kramolnym», raniej takija vydańni nichto nie zabaraniaŭ.
Zrešty, raniej takija ciemrašalskija kroki najčaściej sychodzili nie ad vysokich čynoŭ, a ad drobnych (va ŭsich sensaŭ) načalničkaŭ u vykankamie ci KDB.
Taki moža pabačyć vyjavu «Pahoni», jakoj ź biełaruskaj historyi nie vykinieš, i tut ža schapicca za pistalet.

Kamientary8

Ciapier čytajuć

Iran aficyjna paćvierdziŭ hibiel ajatały Ali Chamieniei. Abvieščana 40‑dzionnaja žałoba35

Iran aficyjna paćvierdziŭ hibiel ajatały Ali Chamieniei. Abvieščana 40‑dzionnaja žałoba

Usie naviny →
Usie naviny

Iran śćviardžaje, što minimum 51 čałaviek zahinuŭ u vyniku ŭdaru pa škole 3

29‑hadovuju śpiecyjalistku dziaržpradpryjemstva asudzili za «sadziejničańnie ekstremizmu»19

Jak adreahavali ŭ śviecie na apieracyju ZŠA i Izraila suprać Irana9

U Breście rabotniki MNS źniali z dachu čatyrochpaviarchovaha doma mužčynu

U Barysavie ŭ kafe, što budujecca, adbyŭsia vybuch. Čaćviora paciarpiełych

AAE i Saudaŭskaja Aravija pryhrazili Iranu adkazam na ŭdary pa ich terytoryi

40 dziaŭčynak zahinuła ŭ vyniku rakietnaha ŭdaru pa škole na poŭdni Irana — miascovyja ŭłady1

«My vielmi blizkija da kančatkovaj pieramohi». Reza Piechlevi zapisaŭ zvarot da irancaŭ1

Adnapakajoŭku biez azdableńnia ŭ «Minsk-Śviecie» zdajuć za $3502

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Iran aficyjna paćvierdziŭ hibiel ajatały Ali Chamieniei. Abvieščana 40‑dzionnaja žałoba35

Iran aficyjna paćvierdziŭ hibiel ajatały Ali Chamieniei. Abvieščana 40‑dzionnaja žałoba

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić