Hramadstva4949

Šabas praciahvajecca: u Hrodnie dacenta zvolnili za knihu

Andrej Čarniakievič byŭ adnym z aŭtaraŭ «apalnaha» padručnika «Hrodnaznaŭstva».

Siońnia historyku z Hrodzienskaha ŭniviersiteta paviedamili ab zvalnieńni: paprasili zajści aznajomicca z zahadam rektara dy zabrać pracoŭnuju knižku.

Aficyjnaja farmuloŭka — nibyta «nieadnarazovyja spaźnieńni na pracu», za jakija ŭ Čarniakieviča niadaŭna zapatrabavali tłumačeńni. Paradoks u tym, što jak minimum adno sa spaźnieńniaŭ było abumoŭlena… doŭhaj hutarkaj z pradstaŭnikom KDB akurat nakont padručnika «Hrodnaznaŭstva».

Jašče na minułym tydni pačała prachodzić infarmacyja, što tom pa historyi Hrodna źnik z kniharniaŭ horada, a taksama ź biblijateki Hrodzienskaha ŭniviersiteta.

Pavodle čutak, «čytačy ŭ cyvilnym» apošnim časam naviedvali i inšych aŭtaraŭ padručnika. Pryncypovymi pytańniami dla siłavikoŭ byli nastupnyja.
1) Chto kankretna pisaŭ apošnija raździeły knihi, pryśviečanyja nabyćciu Biełaruśsiu niezaležnaści? 2) Čamu padručnik skančajecca 1991 h. i nie pakazany sučasny momant? 3) Čamu byŭ abrany taki varyjant «kancepcyi ilustracyjaŭ» (na apošniaj staroncy vyjaŭleny bieł-čyrvona-bieły ściah dy hierb «Pahonia»)?

Andrej Čarniakievič — kandydat histaryčnych navuk i adzin ź plejady vyklučna talenavitych historykaŭ novaha pakaleńnia, jakim ciapier pa 30–40 hadoŭ.

Jon aŭtar dziasiatkaŭ pracaŭ: ad artykułaŭ da ŭkładzienych knih.

Šykoŭnaje i hruntoŭnaje, ilustravanaje i navatarskaje pa formie padačy materyjału «Hrodnaznaŭstva» sioleta było chitom biełaruskamoŭnych prodažaŭ u Hrodnie, adnak, pavodle čutak, vyklikała šał uładaŭ praz apošniuju hłavu abo jaje adsutnaść: historyja Hrodna ŭ knizie napisanaja da 1991 hoda, a paŭstańnie hramadzianskaj supolnaści apisana padrabiazna.

«Naša Niva» źviarnułasia ŭ «Hrodnaknihu», dzie pra źniknieńnie «Hrodnaznaŭstva» «ničoha nie čuli», adnak pry hetym paraili źviarnucca ŭ minskuju «Biełknihu».
«Usie inicyjatyvy nam spuskajuć adtul, jakuju knihu pradavać, jakuju prybrać z pryłaŭkaŭ. My tolki pasredniki», — patłumačyli «NN» u pryjomnaj dyrektara.

Što tyčycca «Biełknihi», to tam pra situacyju z «Hrodnaznaŭstvam» taksama «ničoha nie čuli».

Pa słovach našych čytačoŭ kniha źnikła i z navukovaj biblijateki Hrodzienskaha ŭniviersiteta. Biblijatekarka ŭniviersiteta imknułasia daviedacca, ad kaho mienavita prajšła takaja infarmacyja, a paśla paviedamiła, što kniha znachodzicca ŭ čytalnaj zale biblijateki. Na pytańnie, ci možna jaje ŭbačyć u volnym dostupie, jana adkazała, što «na dadzieny momant nie vałodaje situacyjaj».

Situacyja z «Hrodnaznaŭstvam» — heta tryvožny sihnał dla biełaruskaj kultury i navuki.

Kamientary49

Ciapier čytajuć

«Vielmi dobra razumieju biełaruskuju movu. Navat nie dumaŭ». Źjaviłasia VIDEA razmovy biełaruskich palitviaźniaŭ ź Zialenskim12

«Vielmi dobra razumieju biełaruskuju movu. Navat nie dumaŭ». Źjaviłasia VIDEA razmovy biełaruskich palitviaźniaŭ ź Zialenskim

Usie naviny →
Usie naviny

Žurnalist Dźmitryj Siemčanka raskazaŭ, jak jaho sprabavali złamać u SIZA9

Spravaj viertuchaja Šynvize zaniałasia kryminalnaja palicyja Hiermanii9

Na palitviaźniaŭ užo sabrali ŭdvaja bolš za zapłanavanuju sumu. Zbor jašče možna padtrymać

Pamior kampazitar Viktar Kapyćko

Siarod vyzvalenych 13 śniežnia — samaja pažyłaja palitźniavolenaja

Jak vyhladaje kaścioł u Sapockinie paśla pažaru VIDEA2

Maksim Ryžankoŭ trapiŭ u bazu ŭkrainskaha «Miratvorca»3

Zapracavała haračaja linija pa pytańniach vyzvalenych palitviaźniaŭ

Inžyniera, jaki zapuskaŭ treciuju liniju minskaha mietro, asudzili za «Hajuna»4

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Vielmi dobra razumieju biełaruskuju movu. Navat nie dumaŭ». Źjaviłasia VIDEA razmovy biełaruskich palitviaźniaŭ ź Zialenskim12

«Vielmi dobra razumieju biełaruskuju movu. Navat nie dumaŭ». Źjaviłasia VIDEA razmovy biełaruskich palitviaźniaŭ ź Zialenskim

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić