Ale jana abviarhaje infarmacyju pra pierachod teatru na rasiejskuju movu.
«Heta paklop. Za čutki ŭchapilisia tyja, chto namahajecca vyleźci na palityčnuju arenu». Pavodle słovaŭ hałoŭnaj režyserki Teatru junaha hledača Natalli Bašavaj, pryčynaj čutak stała mastackaja rada teatru, dzie abmiarkoŭvałasia pytańnie pastanoŭki adnaho-dvuch spektaklaŭ pa-rasiejsku. U TIUH peryjadyčna źviartajucca baćki dziaciej z pytańniem, ci buduć spektakli dla maleńkich dziaciej na rasiejskaj movie. Siabry mastackaj rady ŭ bolšaści syšlisia na mierkavańni, što, kali źjavicca prapanova pastavić tvor pa-rasiejsku, jaje varta razhladzieć. Tym bolš što na eksperymentalnaj scenie TIUHu ŭžo daŭno iduć spektakli pa-rasiejsku. «U repertuary Kupałaŭskaha i Teatru biełaruskaj dramaturhii taksama jość rasiejskamoŭnyja pastanoŭki, ale ad hetaha zhadanyja teatry nie pierastajuć być biełaruskimi. Rasiejski teatar imia Horkaha, naadvarot, šukaje ciapier pjesu dla pastanoŭki na biełaruskaj movie. Ad hetaha ž jon nie pierastanie być Rasiejskim dramatyčnym», — kaža N.Bašava.
Spn.Bašava, jakaja vychoŭvaje syna-druhaklaśnika, zaznačaje, što čaściakom dzieci ŭpieršyniu ŭ svaim žyćci sutykajucca ź biełaruskaj movaj mienavita ŭ TIUHu. Jana kateharyčna suprać «rusifikacyi» teatru. «Adnak što adkazvać tym, chto choča ŭbačyć u nas i rasiejskamoŭnyja pastanoŭki? U nas dźvie dziaržaŭnyja movy, i z hetym ničoha nia zrobiš. My pavinny ŭličvać intaresy ŭsich našych hledačoŭ».
N.Bašavaj padabajecca prykład kazaskaha TIUHu, jaki pracuje na troch movach. Tam u adzin dzień staviać Šekśpira pa-kazasku, na nastupny dzień — pa-rasiejsku, a potym — pa-anhielsku.
Režyserka zaŭpeŭnivaje: rašeńni, jakija vychodziać za koła ŭnutranych prablem teatru, buduć papiarednie vynosicca na sud šyrokaj teatralnaj hramadzkaści. A siońnia teatar jak pracavaŭ na biełaruskaj movie, tak i budzie pracavać. «Bo heta Biełaruski respublikanski teatar junaha hledača. Adziny ŭ krainie. I jon adznaznačna zastaniecca biełaruskim», — kaža Bašava.
Naleta teatru spaŭniajecca roŭna 50 hod. U najbližejšych planach — šmat pastanovak biełaruskich aŭtaraŭ. Teatar supracoŭničaje z dramaturhami S.Kavalovym, P.Vasiučenkam, A.Dudaravym, A.Karelinym. A ŭ novym sezonie hledačoŭ čakaje premjera: «Marnyja vysiłki kachańnia» pavodle Šekśpira ŭ pierakładzie R.Baradulina.
∎
Jak moža mova ŭpłyvać na papularnaść teatru?
Kamentuje teatralny krytyk Viačasłaŭ Rakicki, radyjo «Svaboda».
«Nikoli za tryccać hadoŭ, jakija zajmajusia teatralnaj krytykaj, ja nia bačyŭ, kab chtości ŭ Biełarusi, i ŭ tym ža TIUHu, nie razumieŭ biełaruskaj movy. Nie razumieli drennaha spektaklu, tak, i vielmi časta, a movy — nikoli! Ja pamiataju časy, kali j spektakli Biełaruskaha TIUHu na biełaruskaj movie ŭ toj ža Prybałtycy sustrakali avacyjami.
Znakamity rasiejski dramaturh Alaksandar Vałodzin z sotniaŭ pastanovak svajoj pjesy «Ź lubimymi nie rasstavajciesia» mienskuju pastanoŭku ličyŭ lepšaj. Jon kazaŭ, što mienavita biełaruskaja mova mienskich tiuhaŭcaŭ dadała pjesie niejkaj asablivaj vastryni. Nie mahu ja zabyć maskoŭskija hastroli Teatru Janki Kupały: zala Małoha teatra až stahnała ad zachapleńnia, kali pa-biełarusku havaryła Stefanija Staniuta. Nichto nia braŭ navušnikaŭ dziela pierakładu. Biełaruskamoŭnym spektaklam plaskaŭ u dałoni i razdavaŭ pryzy prestyžny Edynburski festyval.
Kali kažuć, što mova zaminaje mastactvu, dyk padajuć samy nieprafesijny arhument. Zrešty, jon ža i samy banalny z tych, jakimi karystajucca, kab prychavać svaju prafesijnuju niazdatnaść. Mova ŭvohule nia jość pieraškodaj dla ŭsprymańnia spektaklu. Bolš za toje, spektakl paŭstaje z movy. Pastanoŭki Andreja Barysava na jakuckaj movie stojačy vitaŭ ci nia ŭvieś śviet. I kali b jakuty ich ihrali na rasiejskaj movie, to navat da Maskvy nie dajechali b, nia toje što da Meksyki. Talenavityja aktory i režysery ŭ tym liku i praz movu adčyniajuć tonkaści nacyjanalnaha charaktaru, praz movu dasiahajecca nacyjanalnaja vobraznaść.
Tvorca — heta nia tolki ramieśnik, jaki lepš ci horš ihraje na scenie, a jašče i misijaner, jaki ŭ ideale niasie adkaznaść šmat za što, u tym liku i za stan nacyjanalnaj kultury, uklučna z movaj».
Kamientary