Archiŭ

Pinihin pastaviŭ Kołasa

19 listapada — premjera kasmahaničnaha «Symona-muzyki» ŭ pastanoŭcy Pinihina ŭ Kupałaŭskim.

Nivodzin spektakl Mikałaja Pinihina na kupałaŭskaj scenie nia streliŭ u małako. «Tutejšyja», «Idylija» stali klasykaj. Nia bačyŭ ich — usio adno, što nia byŭ u Kupałaŭskim. Kanflikt režysera z kiraŭnictvam teatru i adjezd u Rasieju byŭ znakam kanca 90-ch u Biełarusi. I voś Pinihin viartajecca, kab pastavić tolki adzin spektakl. Heta budzie «Symon-muzyka» pavodle paemy Jakuba Kołasa.

Ciažka ŭjavić mienš prydatny dla pastanoŭki tvor: dźvieście staronak tekstu, «zakadravyja» apisańni, pejzažy, składanyja dla sceny vobrazy, bieź jakich paema hublaje smak. I ciažka ŭjavić sabie bolš vyhadny vybar. Siońnia biełaruskich imprezaŭ niašmat. A ŭ Pinihina — Jakub Kołas, siužet kasmahaničnaha maštabu, paezija.

Kołas viadzie Symona prystupkami spaznańnia. Spaznańnia samoha siabie, spaznańnia svajho talentu, spaznańnia svajoj radzimy. Sam Kołas prachodziŭ hetaj leśvicaj. Kožny idzie hetaj leśvicaj. I nia fakt, što nia spynicca na adnoj z prystupak. Pieršy krok — baluča irvucca kreŭnyja suviazi — tyja, što nie trymajucca ni na čym, aproč kryvi. Heta adbyvajecca, kali Symon u svajoj inšaści, čužarodnaści asiarodku, pierastaje bačyć ułasnuju vinu. Uśviedamlaje svajo prava na inšaść, svoj talent. Potym darastaje da niežadańnia marnavać jaho na drobiazi, na čužoje ŭzbahačeńnie — «pieć žabrackija litańni». Paśla bačyć, što jaho słužeńnie vyšejšaje i za ŭzbahačeńnie ŭłasnaje. Kidaje «hrać praz cełych try hadziny nieskančonuju kadryl».

Apošni krok — samy składany: paźbiehnuć spakusy słužyć panam. Mikałaj Pinihin bačyć u hetaj častcy paemy pavievy sacyjalna-revalucyjnych idejaŭ pačatku XX st. Tamu sceny z pažaram pałacu, zabojstvam kniazia ŭ spektakl nie ŭvajšli. Ale słužba panam vyhladaje rečču hłybiejšaj za žadańnie «ŭ śpievach bury adnavicca i ažyć». «Mastactva pavinna słužyć narodu» — taksama adzin ź lozunhaŭ taje panščyny. Pany jość va ŭsie časy, i słužba im dla talenavitaj asoby zusim nie ciažkaja fizyčna. Patrabujecca tolki kanfarmizm: tvorčy, hramadzianski, nacyjanalny. Žyvi pry panoch. Svaim isnavańniem paćviardžaj, što prymaješ ich praŭdu, nia majučy svajoj. Paćviardžaj racyju ich sposabu žyćcia i myśleńnia. Nia hraj na zabaronienych kancertach. Nie padpisvaj listoŭ pratestu. Nie pali śviečku salidarnaści ŭ aknie. I budzieš mieć «i chleb, i dom». Ale «voli, voli i prastoru» mieć nia budzieš.

Paema adbiła i trahiedyju samoha Kołasa, jaki musiŭ na paciechu novym panam pierapisvać šekśpiraŭski finał svajho tvoru. U pačatkovym varyjancie Symon, adrokšysia kniaskaha zamku, zasynaje na mohiłkach, dzie pachavanaja Hanna — nadzieja na lepšuju dolu dla tvorcy i krainy ŭ ahladnaj budučyni. U druhim varyjancie, jaki ŭsie vyvučali ŭ škołach, Hanna «nie pamierła, ale śpić». I, abudžanaja Symonam, kročyć razam ź im u «śvietłaje zaŭtra». Toj nastrajovy złom — kali ŭ paemie raptoŭna źjaviŭsia chepi-end — Kołas nia zhładziŭ kančatkova. Pinihin uziaŭ u pracu druhi varyjant «Symona-muzyki». Mo jakraz nastrajovy złom jaho i pryvabiŭ. Pabačym 19 listapada.

Kamientary

 
Naciskańnie knopki «Dadać kamientar» aznačaje zhodu z rekamiendacyjami pa abmierkavańni.

Ciapier čytajuć

Minčuki skardziacca na atručvańnie paśla naviedvańnia viadomaha restarana. Pracu ŭstanovy prypynili4

Minčuki skardziacca na atručvańnie paśla naviedvańnia viadomaha restarana. Pracu ŭstanovy prypynili

Usie naviny →
Usie naviny

Pad Minskam adbyŭsia mahutny vybuch na hazavym trubapravodzie11

Źniali z pasady namieśnika hiendyrektara TASS, jaki braŭ intervju ŭ Łukašenki1

Pamior Viačka Stankievič3

Škoła ekanomiki i biznesu EHU: što jana saboj ujaŭlaje i čym adroźnivajecca ad BDEU6

Siarod zahinułych u avijakatastrofie ŭ Amurskaj vobłaści byŭ prynamsi adzin biełarus5

Ministr finansaŭ raskazaŭ, na što Biełaruś prosić hrošaj u Rasii4

Admin biełaruskaj Vikipiedyi: Davajcie spynim pisać pra biazdarnaściaŭ tolki tamu, što jany biełarusy abo emihranty63

Były analityk «Minskaha dyjałohu»: Duraść zaviała Rasiju ŭ stratehičny tupik22

Litoŭskaja raźviedka papiaredziła biełarusaŭ, što ich imkniecca zavierbavać KDB7

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Minčuki skardziacca na atručvańnie paśla naviedvańnia viadomaha restarana. Pracu ŭstanovy prypynili4

Minčuki skardziacca na atručvańnie paśla naviedvańnia viadomaha restarana. Pracu ŭstanovy prypynili

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić