Hramadstva9797

Litoŭskaje telebačańnie padkreśliła, što ni Cichanoŭskaja, ni jaje pres-sakratarka dahetul nie vałodajuć litoŭskaj movaj

Taki akcent byŭ zrobleny na fonie abmierkavańnia niaŭdała sfarmulavanych słovaŭ Siarhieja Cichanoŭskaha, ale adlustroŭvaje ahulnyja čakańni litoŭcaŭ.

Śviatłana Cichanoŭskaja. Archiŭnaje fota: Ofis Cichanoŭskaj

I prezident Litvy Hitanas Naŭsieda, i ministr zamiežnych spraŭ Kiastucis Budrys adreahavali na niaŭdała sfarmulavanyja słovy Siarhieja Cichanoŭskaha ŭ jutub-prahramie «Žyćcio-malina».

Cichanoŭski, nahadajem, skazaŭ: «Ja chaču žyć u Biełarusi, u turmie šmat pra heta dumaŭ. Kali biełarusy nie zachočuć zmahacca, nie buduć vieryć mnie — niachaj vierać kamuści inšamu, hałoŭnaje, kab jany zmahalisia, kab heta dało vynik. Kali heta nie daje vyniku… Ja pačnu stvarać takija astravy. U Rasii była takaja niamieckaja aŭtanomnaja vobłaść, niešta padobnaje, była i jaŭrejskaja. My možam raźvivacca i tak. Kraina — heta ž ludzi», — havaryŭ były palitviazień.

Cichanoŭski paźniej patłumačyŭ, što mieŭ na ŭvazie asiarodki, dzie b biełarusy mahli kamunikavać, zachoŭvać suviazi, naprykład, patłumačyŭ jon, «biznes-chaby dla biełaruskich pradprymalnikaŭ, kab jany i ich siemji razmaŭlali pamiž saboj».

Cichanoŭski, vyhladaje, prosta nie viedaŭ, što słova «aŭtanomija» dla litoŭcaŭ budzić tryvožnyja histaryčnyja paraleli. U pačatku 1990-ch, kali Litva ŭziała kurs na niezaležnaść, Maskva sprabavała ŭ adkaz stvaryć na Vilenščynie anałah Prydniastroŭja — polskuju, ale savieckuju pa sutnaści aŭtanomiju. Hetyja inicyjatyvy pravalilisia paśla raspadu SSSR.

I reakcyi litoŭskich aficyjnych asob, i zapeŭnieńni Cichanoŭskaha šyroka aśviatlalisia litoŭskimi ŚMI i pryciahnuli vialikuju ŭvahu. ŚMI cytavali i reakcyju Ofisa Śviatłany Cichanoŭskaj, jaki zapeŭniŭ, što biełarusy šanujuć litoŭskuju kulturu, movu, tradycyi.

«Biełarusy zaŭsiody pavažali i buduć pavažać vašu dziaržavu, jaje niezaležnaść, kulturu i movu. Zaprašaju biełarusaŭ vučyć litoŭskuju movu i sama płanuju zapisacca na kursy litoŭskaj movy», — letaś kazała sama Cichanoŭskaja.

Adnak litoŭskaje hramadskaje telebačańnie LRT nie praminuła źviarnuć uvahu paśla hetaj cytaty, što kamientar dasłała pres-sakratarka Śviatłany Cichanoŭskaj Hanna Krasulina. Ale: «Kali joj adpisali pa-litoŭsku, adkaz atrymali pa-rasiejsku — jana napisała, što ciapier drenna razmaŭlaje pa-litoŭsku», — adznačyli ŭ viečarovaj prahramie «Panarama».

«Sama Śviatłana Cichanoŭskaja, jakaja taksama nie razmaŭlaje pa-litoŭsku, hod tamu kazała, što moŭnyja kursy ciažkadastupnyja, a joj samoj nie chapaje času na vyvučeńnie, — praciahvaje LRT.

«Adnak abiacaju — pačać vučycca i intensiŭna», — zapeŭnivała jana. Adnak i paśla hetaj zajavy padčas paźniejšych roznych mierapryjemstvaŭ S. Cichanoŭskaja pa-litoŭsku tolki čytała z arkuša», — akcentuje ŭvahu LRT.

Litoŭski ściah na biełaruskaj demanstracyi ŭ Vilni. Archiŭnaje fota

Ad redaktara «Našaj Nivy»

Pieršyja hady paśla vymušanaj emihracyi biełarusy žyli z naturalnym spadziavańniem i vieraj, što ŭsio heta nienadoŭha, što chutka situacyja stanie raniejšaj, i nieŭzabavie ŭdasca viarnucca ŭ Biełaruś.

Anałahična, jak i ŭkraincy, jakija spadziavalisia, što vajna i biežanstva — nienadoŭha.

Ale pa miery taho, jak situacyja kansiervujecca, mianiajecca i staŭleńnie tych hramadstvaŭ, jakija dali hnanym biełarusam i ŭciekačam ad vajny ŭkraincam prytułak.

U pryvatnaści, litoŭcy taktoŭna dajuć zrazumieć, što niahledziačy na niaprostyja, maralna i materyjalna niestabilnyja ŭmovy žyćcia na čužynie i niapeŭnaść budučyni, vymušanym pierasialencam para asvojvać litoŭskuju movu. 

Dla mnohich biełarusaŭ vyvučeńnie litoŭskaj (ci polskaj, partuhalskaj, ci dzie jašče raskidała nas pa ziamli) movy — heta niby rysa, padviedzienaja pad spadziavańniem na chutkaje viartańnie na rodnuju ziamlu. Adnak biez hetaha niamožna.

Hetaha patrabuje pavaha da tych nacyj, jakija nas pryniali. Kamu jak nie biełarusam ź ich dośviedam zmahańnia suprać rusifikacyi razumieć, jak heta važna dla taho samaha litoŭskaha naroda.

A my, dziakujučy vyvučeńniu novych movaŭ, uzbahacim siabie, staniem lepš razumieć śviet i susiedziaŭ. 

Kamientary97

  • Sum
    23.07.2025
    Cichanoŭski dyk i biełaruskaj nie vałodaje, pahladzim, jakuju chutčej zasvoić
  • Žora
    23.07.2025
    [Red. vydalena]
  • Eduard iz Minska
    23.07.2025
    Litovcy sčitajut, čto T. i jeje komanda niepravilnyje biełarusy, živuŝije v Litvie, potomu čto nie znajut litovskoho. Niekotoryje biełarusy živuŝije v Polšie i Litvie, sčitajut biełarusov niepravilnymi jeśli tie nie znajut biełaruskoho. Kakije jazyki stoit vyučiť, čto by sčitaťsia pravilnym i udobnym vsiem słojam nasielenija?

Ciapier čytajuć

Ułady Irana nazvali žachlivuju ličbu zabitych na pratestach4

Ułady Irana nazvali žachlivuju ličbu zabitych na pratestach

Usie naviny →
Usie naviny

Alaksandr Rybak znoŭ rychtujecca da adboru na «Jeŭrabačańnie»1

U jakim miesiacy biełarusy pamirajuć čaściej za ŭsio?5

Paŭdniovaja Kareja pieršaj u śviecie pačała rehulavać štučny intelekt. Ciapier tam abaviazkova markirujuć ŠI-vyjavy

Staražytnyja duby raskazali, što adbyvałasia až za stahodździe da źjaŭleńnia krepaści na Miency3

Tramp zajaviŭ, što Zialenski hatovy zaklučyć mirnuju damovu1

Tramp adklikaŭ zaprašeńnie Kanady ŭ Radu miru11

Pieramovy Pucina z Uitkafam i Kušnieram zaviaršylisia3

Tramp i Rute sfarmulavali pahadnieńnie pa Hrenłandyi3

Biełaruski dydžej zrabiŭ chitom dyskatek «Kałychanku»3

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Ułady Irana nazvali žachlivuju ličbu zabitych na pratestach4

Ułady Irana nazvali žachlivuju ličbu zabitych na pratestach

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić