Historyja66

«Čornaja subota»: dzień, kali śviet stajaŭ na parozie jadziernaj vajny

27 kastryčnika 1962 nad Kubaju razhulaŭsia štorm. Z strataśfiery jon vyhladaŭ, jak vializnaje voka, jakoje vyračyłasia ŭ kosmas i, zdavałasia, złaviesna padmirhvała biaźmiežnaj pustacie i choładu: maŭlaŭ, usie tam budziem. I vielmi chutka. Piša Alhierd Bacharevič.

Štarmiła nia tolki nad Kubaj. Tresła ŭsiu suśvietnuju palityčnuju systemu. Śviet adčuŭ siabie raptam papiarovym karabielčykam, jaki trapiŭ u pralnuju mašynu. Karybski kryzis, Chruščoŭ i Kienedzi z bojehałoŭkami zamiest hałovaŭ, rakiety, Kastra, padvodnyja łodki, i znoŭ Chruščoŭ, i znoŭ Kienedzi...

Takoj była mova taho kastryčnika, zrazumiełaja ŭsim niezaležna ad nacyjanalnaści. Ale i ŭ hetym chruščoŭska-kienedzievym śviecie byli kutočki, dzie žyćcio išło svaim čaradom i nie źbirałasia spyniacca praź niejkija tam Karyby.

Naprykład, mienavita ŭ hety dzień Saviet ministraŭ BSSR vydaŭ pastanovu № 606 «Pra dalejšaje pavieličeńnie vyrabu halantarejnych tavaraŭ i zabieśpiačeńni lohkaj pramysłovaści furnituraj i azdablenčymi materyjałami».

Nasielnictva chacieła miru i furnitury, nasielnictva chacieła žyć dalej i zusim nie źbirałasia hinuć praź niejkuju tam Kubu-luboŭ maju. I furnitura i mir pieramahli.

A ŭsio mahło vyjści inakš. Uviečary taho dnia, jaki paźniej nazavuć čornaj subotaj, u štarmavym niebie nad Kubaj zasiekli amerykanski samalot U-2. Paśla praciahłaj varažby na štabnych ramonkach niechta ź nia samych vysokich savieckich čynoŭ nia vytrymaŭ i addaŭ zahad źbić parušalnika.

Pilot major Andersan staŭsia adzinym zabitym na hetaj tak i nie abvieščanaj vajnie, a jaho mašyna — hałoŭnym ekspanatam havanskaha Muzeju revalucyi. Paśla takoha raźvićcia padziej ni ŭ koha nie zastałosia sumnieńniaŭ, što jadziernaja vajna pačniecca ŭžo siońnia.

Žyvyja padrychtavalisia zajzdrościć miortvym, vykonvajučy volu partyi i ŭradu. U ZŠA padličyli, što savieckija rakiety mohuć adnym macham źniščyć vosiemdziesiat miljonaŭ amerykancaŭ. U SSSR padličvali, kolki zastaniecca raboŭ i ci zmohuć jany prakarmić tych, dla kaho było padrychtavanaje bambaschovišča. Ale sastupać nie chacieŭ nichto.

Jość rečy važniejšyja za čałavieka. Mižnarodny prestyž, naprykład. Parytet, ź jakoha ŭpaści lohka, jak z parapeta. Pra toje, što ŭ ich jość rozum, palityki čamuści pryhadvajuć u apošni momant.

Elita nacyi, što parobiš. Zahnanaja ŭ kut, historyja śviedčyć, što im treba čaściej pra heta nahadvać: tykać palcam, tvaram, nosam... Bić pa rukach. I, kali nia słuchajucca, pazbaŭlać sałodkaha i cacak. A to ž nijak nie nahulajucca. I palcy viečna ŭ čymści lipučym. Dobra, kali nie ŭ kryvi.

Kamientary6

Ciapier čytajuć

«Viedajecie, jak kamientuje vaša zatrymańnie apazicyja? «Aryštavany pamahaty režymu». Turemnaja spoviedź lidara prafsajuzaŭ Jarašuka

«Viedajecie, jak kamientuje vaša zatrymańnie apazicyja? «Aryštavany pamahaty režymu». Turemnaja spoviedź lidara prafsajuzaŭ Jarašuka

Usie naviny →
Usie naviny

Fiłosaf Mackievič prapanuje stvaryć varyjant biełaruskaj ruskaj movy, kab zblizić jaje ź biełaruskaj122

Polski sud admoviŭsia vydavać Hiermanii abvinavačanaha ŭ padryvie «Paŭnočnaha patoka»4

Alaksandr Azaraŭ zakryvaje fond Bypol4

U «Biełarusnafcie» raskazali, jak vyrašajuć prablemu čerhaŭ na AZS6

U minskaj Kamaroŭki źjaviŭsia kankurent. Jakija ceny na hetym «sakretnym» rynku?5

Pucin uznaharodziŭ Andreja Lemiašonka i ihumieńniu Haŭryiłu14

Cichanoŭskaj časova viarnuli raniejšuju achovu16

Mahutny vybuch adbyŭsia na abaronnym zavodzie ŭ Sterlitamaku2

Prylepin: Mohiłki va ŭsich našych haradach stali vializnyja14

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Viedajecie, jak kamientuje vaša zatrymańnie apazicyja? «Aryštavany pamahaty režymu». Turemnaja spoviedź lidara prafsajuzaŭ Jarašuka

«Viedajecie, jak kamientuje vaša zatrymańnie apazicyja? «Aryštavany pamahaty režymu». Turemnaja spoviedź lidara prafsajuzaŭ Jarašuka

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić