Rasija nakiravała ŭ Siryju dva desantnyja karabli i dadatkovaje avijasudna, paviedamlajuć krynicy ahienctva Reuters va ŭzbrojenych siłach ZŠA.
Pavodle krynicy, na praciahu apošnich sutak u Siryi vysadziłasia nievialikaja kolkaść rasijskich marskich piechacincaŭ.
Pry hetym amierykanskija vajskoŭcy nie viedajuć, jakija mety rasijskich uzbrojenych sił u Siryi. Pa adnoj ź viersij, ich zadačaj źjaŭlajecca padrychtoŭka pasadačnaj pałasy pobač z partovym horadam Łatakija, jaki kantralujuć uradavyja siły.

Rasijska-siryjskija vajskovyja adnosiny doŭžacca ŭžo bolš za dziesiać hadoŭ, piša vydańnie The Times. U Tartusie znachodzicca adzinaja mižziemnamorskaja vajskovaja baza Siryi, na terytoryi jakoj rasijskija vajskoŭcy trenirujuć siryjskich aficeraŭ. Pradstaŭniki siryjskich paŭstancaŭ u Łatakii kažuć, što ŭ hornym miastečku Słanfiech jany bačyli rasijskija błokpasty. Pavodle źviestak vydańnia, Kreml adpraŭlaje sałdat i zbroju ŭ Siryju, kab abaranić Asada, prezidenta Siryi, jakoha kaalicyja na čale z ZŠA nie pryznaje lehitymnym.
Što tyčycca pasadačnaj pałasy, to ŚMI adznačali, što Rasija buduje avijabazu ŭ Siryi, raźličanuju na kantynhient u tysiaču vajskoŭcaŭ.
U suviazi z hetym šviejcarskaje vydańnie Neue Zuercher Zeitung pisała, što ZŠA i Rasii moža pahražać vajennaje sutyknieńnie ŭ Siryi. Aściaroha amierykancaŭ vyklikanaja tym, što Rasija moža z dapamohaj vajskovaha kantynhientu ŭ Łatakii pravodzić asobnyja vajennyja apieracyi. U lepšym vypadku jany pačnuć asobnuju baraćbu suprać «Isłamskaj dziaržavy», ale pry hetym niezrazumieła, jak buduć kaardynavacca dziejańni rasijan z apieracyjami mižnarodnaj kaalicyi.
U horšym vypadku ŭ pryceł rasiejcaŭ mohuć patrapić umieranyja siryjskija apazicyjnyja siły, jakich padtrymlivajuć ZŠA i ich sajuźniki.
U svaju čarhu, u Pientahonie nie viedajuć pra sapraŭdnyja mety Pucina ŭ Siryi, paviedamiła adna z krynic u vajskovym viedamstvie ZŠA vydańniu The Wall Street Journal. Ekśpierty taksama ličać, što Rasija rychtujecca pabudavać u Siryi vajskovuju bazu. «My bačym usie prykmiety taho, što jany rychtujuć vajskovuju bazu dla praviadzieńnia pavietranych apieracyj», — paviedamiŭ adzin z surazmoŭcaŭ vydańnia.
-
«Vialikabrytanija pavinna vykupić Amieryku nazad». Brytanski žurnalist patroliŭ Trampa
-
Tramp patrabuje pa miljardzie dołaraŭ ad krain za pastajannaje členstva ŭ Radzie miru, jakuju jon stvaraje. Staršynioj budzie jon sam
-
«Make America Go Away». Dziasiatki tysiač ludziej u Hrenłandyi i Danii vyjšli na akcyi suprać ZŠA
Kamientary