Siońnia stali viadomyja łaŭreaty Nobieleŭskaj premii pa fizicy. Imi stali Takaaki Kadzita (Takijski ŭniviersitet) i Artur B. Makdonald (Kuins univiersitet, Kinhstan, Kanada), paviedamlaje sajt Nobieleŭskaha kamiteta.
Jany ŭznaharodžanyja «za adkryćcio niejtrynnych ascylacyj, jakija ŭkazvajuć, što niejtryna maje masu».
«Adkryćcio pamianiała naša razumieńnie ŭnutranych miechanizmaŭ materyi i stała klučavym dla našaha ŭsprymańnia Suśvietu. Na parozie tysiačahodździa Takaaki Kadzita adkryŭ na detektary ŭ Japonii, što atmaśfiernyja niejtryna pieramykajucca z adnaho ŭ stanu ŭ druhi. Tym časam daśledčaja hrupa ŭ Kanadzie pad kiraŭnictvam Makdonalda zmahła prademanstravać, što niejtryna, jakija laciać ad Sonca, nie źnikajuć na šlachu da Ziamli. Naadvarot, jany fiksujucca ŭ roznych stanach na niejtrynnaj absiervatoryi Siedbiery», — havorycca ŭ paviedamleńni.
U sieradu budzie nazvany łaŭreat Nobieleŭskaj premii ŭ halinie chimii, u čaćvier — pa litaratury, u piatnicu — premii miru.
Nobieleŭskuju premiju pa fizijałohii i miedycynie prysudzili za parazitaŭ
-
Kampanija OpenAI pryniała rašeńnie kančatkova adklučyć svaju papularnuju madel štučnaha intelektu ChatGPT-4o
-
Kaniec epochi całkam biaspłatnaha ŠI? U ChatGPT źjaŭlajecca rekłama, i voś jak jana budzie vyhladać
-
«Leha» abviaščaje revalucyju: prezientavanaja sistema, jakaja ažyŭlaje kubiki biez smartfonaŭ. Voś jak jana pracuje i kolki kaštuje

Kamientary