Usiaho patrochu22

Biełaruskija mohiłki źjaviacca ŭ internecie

Pra niezvyčajnaje zachapleńnie, jakoje moža dapamahčy tysiačam ludziej znajści svaje karani, aŭtar idei raspavioŭ Polskamu radyjo.

Miančuk Andrej Burdziankoŭ pracuje hidam-­pierakładčykam. Pracuje z zamiežnaj aŭdytoryjaj, na žal, jak sam kaža, vielmi małalikaj. Adna z samych cikavych hrup, ź jakoj jamu davodzicca pracavać – heta naščadki ŭradžencaŭ Biełarusi, jakija chočuć paznajomicca ź ziamloj prodkaŭ. U 2011 jon dapamahaŭ hościu z Aŭstralii šukać mahiły svaich dziadoŭ u vioscy Nalibaki ŭ Staŭbcoŭskim rajonie.

Andrej Burdziankoŭ: Mohiłki tady byli ŭ davoli kiepskim stanie: tam lažali drevy, usio było ŭ kustoŭi. My šukali vielmi doŭha, i praz dva tydni vyjaviłasia, što jaho baćka paznaŭ adnu z nadmahilnych plitaŭ. Heta była mahiła jaho babuli. I pakul my chadzili j šukali, to ja padumaŭ, što kali my ŭ centry Eŭropy, to ŭ 21 st. pošuk mahiłaŭ pavinien adbyvacca inakš.

Tak u Andreja naradziłasia ideja abličboŭki nadmahilnych plit.

U Biełarusi robiacca pieravažna śpisy pamierłych, a jon vyrašyŭ pajści dalej, kab dapamahčy ludziam imhnienna znachodzić pachavańni svaich prodkaŭ.

Pačaŭ jon z nalibackich mohiłak, jakija ŭrazili jaho svajoj svajoj ścipłaściu, pryhažościu j elehantnaściu. U Nalibakach jon pabyvaŭ 20 razoŭ. Niekalki načej načavaŭ na parkoŭcy ŭ mašynie, a ranicaj praciahvaŭ abličboŭvać.

Andrej Burdziankoŭ: Admysłova zroblenaja prahrama dla «Androida» zasiakaje kaardynaty GPS i pakazvaje dakładnaść u metrach. Kab dadać na kartu nadmahilnyja plity, treba stvaryć tam mohiłki.

Kožnuju plitu treba fatahrafavać i zasiakać. U biaspłatnym dadatku, ź jakoha ja pačynaŭ kaardynaty kožnaj plity, potym treba było nanosić uručnuju.

Dniami Andrej zaviaršaje testavańnie ŭłasnaha prykładańnia, jakoje jon raspracavaŭ razam sa znajomymi. Jano dazvalaje lubomu čałaviek, jaki ŭmieje trymać u rukach smartfon, zasiekčy kaardynaty GPS i zrabić zdymak nadmahilnaj plity. Zdymki rabić nia tak prosta jak moža zdavacca. Najpierš nieabchodnaje idealnaje sonca. Šmat kłopataŭ robić moch i plesień na plitach. Zmahacca z hetym Andreju dapamahaje admysłovaje amerykanskaje rečyva, jakoje nia škodzić samoj plicie abo kamieniu, ale ačyščaje jaho ad brudu. Dva halony (7,4 litra) hetaha rečyva razam dastaŭkaj z ZŠA kaštuje ažno 120 dalaraŭ.

Aprača funkcyi pošuku pachavańnia na sajcie možna zarehistravacca j pakinuć u vyhladzie PINa ŭ svaich nasielenych punktach na karcie googlemaps pytańnie j čakać adkazu ad miascovaha krajaznaŭca ci prosta miascovaha žychara. Na sajcie budzie taksama stvorany forum i dadadzienyja niekatoryja instrumenty pa archivach

Andrej Burdziankoŭ: Mohiłki – heta karcina j adlustravańnie našaha hramadztva. Dla mnohich heta źviano, jakoje złučaje ich z prodkami. U Pinsku my adnojčy dapamahli znajści mahiłu adnoj spadaryni z Kanady za 5 chv. Heta jašče adzin arhument stvaryć sajt i pavialičyć šancy. Karcina była viel kranalnaja. Jana praviarała dadzienyja na plicie j pryhladałasia da pachavańnia svaich pradziedaŭ.

Była cikavaja sytuacyja, kali adzin čałaviek pryjechaŭ u rodnuju viosku praz 70 hadoŭ. Tam zhareła carkva, a kala jaje byli mohiłki. I voś praz 70 hadoŭ adzinaj mahiłaj, jakaja tam zastałasia, była mahiła jaho dzieda. I miascovaja žycharka sočyć za joj, dbaje pra jaje.

U sajta graves.by padobnaja meta. Ja chaču dapamahčy ludziam znajści svaje karani.

Ciapier Andrej Burdziankoŭ abličboŭvaje mohiłki ŭ Pinsku j Horadni. U budučyni jon maryć pašyrać maštab prajekta, pryciahnuŭšy da pracy novych ludziej.

Padtrymać prajekt graves.by možna praz kraŭdfandynhavuju platformu.

Kamientary2

Ciapier čytajuć

Łukašenku na ruku, što Ukraina bje pa rasijskich NPZ? Što heta pryniasie Biełarusi3

Łukašenku na ruku, što Ukraina bje pa rasijskich NPZ? Što heta pryniasie Biełarusi

Usie naviny →
Usie naviny

Na mohiłkach u Litvie znajšli vybuchoŭku. Polskija śpiecsłužby śćviardžajuć, što HRU rychtavała napady ŭ troch krainach NATO2

Rasijskija rakiety navučylisia abychodzić Patriot: abarona Kijeva słabieje11

Bajcy Pałka Kalinoŭskaha pakazali, jak dziakujučy ŭzajemavyručcy vyžyli paśla ŭdaraŭ rasijskich FPV-dronaŭ u ich «Chamvi»14

Žurnalist Andžej Pačobut pieranios u turmie apieracyju pa vydaleńni jazvaŭ na skury. Jon pakutuje na hipiertaniju i arytmiju

Pamierła prymatołah Džejn Hudoł. Jana źmianiła našy ŭjaŭleńni pra šympanze

Jak tak vyjšła, što mahiloŭski mańjak-lifcior, jaki zabiŭ vosiem dziaŭčat, spyniŭsia paśla 1999 hoda?14

Orban daŭ niečakany adkaz pra Rasiju paśla pytańnia žurnalista6

Premjer Ałbanii tonka pakpiŭ z Trampa3

Sproba aštrafavać bieśpiłotnaje aŭto za niezakonny razvarot pastaviła amierykanskuju palicyju ŭ tupik

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Łukašenku na ruku, što Ukraina bje pa rasijskich NPZ? Što heta pryniasie Biełarusi3

Łukašenku na ruku, što Ukraina bje pa rasijskich NPZ? Što heta pryniasie Biełarusi

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić