Ministry abarony Francyi i Hiermanii Žan-Iŭ Le Dryan i Ursuła fon der Lajen vystupili ź inicyjatyvaj kardynalnaha abnaŭleńnia ahulnaj abaronnaj palityki Jeŭrasajuza.

Pra heta ŭ sieradu, 14 vieraśnia, paviedamlaje TASS sa spasyłkaj na źviestki Le Figaro.
Paryž i Bierlin prapanujuć ažyćciavić prahramy stvareńnia jeŭrapiejskich samalotaŭ-zapraŭščykaŭ, sistem spadarožnikavaj suviazi, abstalavańnia dla harantavańnia kibierbiaśpieki, zaviaršyć prahramu pa stvareńni bajavoha bieśpiłotnika.
U dakumiencie, taksama havorycca pra nieabchodnaść abaranić Šenhienskuju zonu ŭ ramkach Jeŭrapiejskaha abaronnaha sajuza, paviedamlajuć u svaju čarhu, «Viesti» sa spasyłkaj na ŭłasnyja krynicy ŭ Jeŭrakamisii. Dla hetaha prapanujecca vykarystoŭvać Jeŭrakorpus ES, jaki ŭ ciapierašni čas ažyćciaŭlaje humanitarnyja i miratvorčyja misii, a taksama ŭdzielničaje ŭ mižnarodnych vajennych apieracyjach u supracoŭnictvie ź jeŭrapiejskimi misijami i NATA.
Taksama siarod prapanoŭ — stvareńnie adzinaha jeŭrapiejskaha kamandavańnia vajskova-miedycynskimi strukturami, u pryvatnaści z tym, kab zabiaśpiečyć ich ŭzajemazamiennaść. Prapanujecca stvaryć i sumiesny transpartna-łahistyčny centr, jaki zabiaśpiečvaje chutkuju pierakidku vojskaŭ i hruzaŭ pa pavietry, pa sušy i mory.
Sumiesny dakumient byŭ pieradadzieny kiraŭniku jeŭrapiejskaj dypłamatyi Fiederycy Mahieryni.
27 červienia hetaha hoda paviedamlałasia, što Paryž i Bierlin padrychtavali sumiesny prajekt refarmavańnia Jeŭrapiejskaha sajuza. Adzin z punktaŭ hetaha płana jak raz praduhledžvaŭ uzmacnieńnie intehracyi pamiž krainami ŭ halinie biaśpieki i źnižeńnie zaležnaści ad NATA. Jak paviedamlałasia, realizacyja dadzienaj inicyjatyvy chutčej za ŭsio, pryviadzie dia stvareńnia supierdziaržavy zamiest isnujučaha ciapier abjadnańnia krain u ramkach ES.
Ciapier čytajuć
Maksim Znak pra pres-kanfierencyju va Ukrainie: My damovilisia nie ŭzdymać najbolš balučyja temy — katavańniaŭ, sankcyj, vajny. Moža, musili my pa-inšamu zrabić
Kamientary