Historyja77

Historyki prapanavali bolš dakładnuju datu zasnavańnia Stoŭbcaŭ — 20 červienia 1593 hoda

Za datu zasnavańnia horada Stoŭbcy možna pryniać 20 červienia 1593 hoda. Takaja rekamiendacyja ŭładam Staŭbcoŭskaha rajona ŭtrymlivajecca siarod inšych punktaŭ u rezalucyi navukova-praktyčnaj kanfierencyi «Staŭbcoŭščyna — historyka-kulturnaja spadčyna Nadniomanskaha rehijona».

Histaryčny ekskurs u minułaje horada zrabiŭ dacent Biełaruskaha dziaržaŭnaha univiersiteta, kandydat histaryčnych navuk Andrej Łatuškin. Na padstavie vyvučanych materyjałaŭ fondu rodu Słušak, jakija zachoŭvajucca ŭ Hałoŭnym archivie staražytnych aktaŭ u Varšavie (Polšča), jon pryjšoŭ da vysnovy, što pieršapačatkova Stoŭbcy nazyvalisia pa-inšamu.

«U kancy 16-ha stahodździa Stoŭbcy mieli zusim inšuju nazvu, — adznačyŭ historyk na kanfierencyi. — U pryvilei polskaha karala i vialikaha kniazia litoŭskaha Žyhimonta III, dadzienaha ŭdavie kryčaŭskaha starasty Halšcy Kmiciancy 20 červienia 1593 hoda na praviadzieńnie tarhoŭ i kirmašoŭ, dadzieny nasieleny punkt zhadvajecca jak «novaŭsažanaje (zasnavanaje niadaŭna) miastečka Śvieržanskaje nad Niomnam, jakoje ŭ paviecie Minskim lažyć». Adnak hetaja nazva praisnavała adnosna niadoŭha. Sprava ŭ tym, što na druhim bierazie raki Nioman ŭžo raźmiaščałasia miastečka pad nazvaj Śvieržni, jakoje naležała kniaziam Radziviłam — heta siońniašniaja vioska Novy Śvieržań. Była jaŭnaja błytanina, i, kab jaje paźbiehnuć u dakumientazvarocie, Słuški, vidać, pierajmienavali zasnavanaje imi ŭ svaich uładańniach miastečka. U pryvatnaści, u adnoj z sudovych spraŭ pamiž Słuškami i Radziviłami, datavanaj 1632 hodam, toje ž samaje miastečka, raźmieščanaje na pravym bierazie Niomana, užo zhadvajecca pad nazvaj Stoŭbcy (u aryhinale — Stoŭpcy).

Na dumku historyka, za čas zasnavańnia Stoŭbcaŭ treba brać mienavita datu 20 červienia 1593 hoda, kali budučamu horadu byŭ vydadzieny pryvilej na praviadzieńnie tarhoŭ i kirmašoŭ, niahledziačy na toje, što dadzieny nasieleny punkt zhadvajecca jak «novaŭsažanaje miastečka Śvieržanskaje.

Prapanova Andreja Łatuškina nosić rekamiendacyjny charaktar. Miž tym ahulnapryniaty siońnia hod pieršaj zhadki Stoŭbcaŭ 1511-y asprečvajecca historykami.

Navukova-praktyčnaja kanfierencyja «Staŭbcoŭščyna — historyka-kulturnaja spadčyna Nadniomanskaha rehijona» prajšła ŭ Stoŭbcach ŭ chodzie vykanańnia pałažeńniaŭ Dziaržaŭnaj prahramy navukovych daśledavańniaŭ na 2016-2020 hady «Ekanomika i humanitarnaje raźvićcio biełaruskaha hramadstva». Jaje arhanizatarami vystupili Instytut historyi Nacyjanalnaj akademii navuk i Staŭbcoŭski rajonny vykanaŭčy kamitet.

Kamientary7

Ciapier čytajuć

Na svoj dzień naradžeńnia Zialenski z Naŭrockim, Naŭsiedam i Cichanoŭskaj u Vilni ŭšanuje pamiać Kastusia Kalinoŭskaha5

Na svoj dzień naradžeńnia Zialenski z Naŭrockim, Naŭsiedam i Cichanoŭskaj u Vilni ŭšanuje pamiać Kastusia Kalinoŭskaha

Usie naviny →
Usie naviny

U Kijevie bolš za 6 tysiač damoŭ zastalisia biez aciapleńnia2

Łatvija zakryvaje rehularnyja aŭtobusnyja rejsy ŭ Biełaruś19

U Vieniesuele vyzvalenyja 626 palitviaźniaŭ5

Bieły dom apublikavaŭ dziŭnuju karcinku z Trampam. I voś dzie zakavyka19

U Minsku pabudujuć most pamiž Łošycaj i Sierabrankaj. Kali pačnuć?

Pajeŭ hryboŭ i ŭbačyŭ u talercy liliputaŭ. Mnostva ludziej u roznych krainach adčuvajuć adnolkavyja halucynacyi4

Mikałaja Aŭtuchoviča miesiac patrymali ŭ kałonii pad Barysavam i znoŭ adpravili na turemny režym

Fiermieru i muzykantu ź Minska dali try hady kałonii za toje, što pisaŭ u Hajun1

Ataka Rasii na Kijeŭ: znoŭ źnikli ciapło i vada2

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Na svoj dzień naradžeńnia Zialenski z Naŭrockim, Naŭsiedam i Cichanoŭskaj u Vilni ŭšanuje pamiać Kastusia Kalinoŭskaha5

Na svoj dzień naradžeńnia Zialenski z Naŭrockim, Naŭsiedam i Cichanoŭskaj u Vilni ŭšanuje pamiać Kastusia Kalinoŭskaha

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić