Usiaho patrochu

Chto taki Akreścin, z čym imiem ciapier asacyjujecca samy viadomy izalatar u Biełarusi

Nazva «Akreścina» ŭžo stała simvałam, źviazanym ź pieraśledam za palityčnyja pierakanańni. Havorka pra izalatar časovaha ŭtrymańnia, raźmieščany na zavułku Akreścina ŭ Minsku. Raskazvajem, u honar kaho jaho nazvali.

Barys Akreścin — frantavy lotčyk, hieroj Savieckaha Sajuza, jaki pražyŭ usiaho 21 hod.

Naradziŭsia jon u Maskvie ŭ 1923-m u siamji rabočaha. Usio jaho žyćcio było źviazana z avicyjaj, vielmi papularnaj siarod savieckich maładzionaŭ. Akreścin vučyŭsia ŭ aerakłubie, pracavaŭ avijatechnikam i lotčykam-instruktaram. U 1942-m jaho pryzvali ŭ Čyrvonuju armiju.

Vajavaŭ pad Stalinhradam, vyzvalaŭ Ukrainu i Biełaruś. Mieŭ zvańnie starejšaha hvardyi lejtenanta, źjaŭlaŭsia namieśnikam kamandzira eskadrylli.

Akreścin pačynaŭ na samalotach lohkich U-2 u pałku načnych bambardziroŭščykaŭ. Potym pieravučyŭsia na šturmavik Ił-2.

Barys ličyŭsia majstram bambardzirovak aeradromaŭ i čyhunačnych ešałonaŭ.

Tamu jaho «statystyka» całkam łahičnaja. Na kaniec 1943-ha na jaho rachunku było bolš za 40 tankaŭ, vialikaja kolkaść inšaj bajavoj techniki. Siarod inšaha, Akreścin udzielničaŭ u vyzvaleńni ŭschodniaj Biełarusi: bambardziravaŭ ešałony praciŭnika na ŭčastku čyhunki Orša — Tałačyn.

Svaju zasłužanuju zorku Hieroja Savieckaha Sajuza lotčyk atrymaŭ za biezdakornaje vykanańnie zahadaŭ kamandavańnia, asabistuju advahu i hieraizm.

Akreścin zahinuŭ 6-ha lipienia 1944 hoda, praz try dni paśla vyzvaleńnia stalicy. Toje adbyłosia na 20 km na paŭdniovy ŭschod ad Minska (pobač ź vioskaj Apčak).

Savieckaja avijacyja imknułasia likvidavać varožuju hrupoŭku, jakaja praryvałasia ź minskaha «katła» (to-bok z atačeńnia). Samalot Akreścina padbili, ale lotčyk nakiravaŭ achoplenuju ahniom mašynu na kałonu praciŭnika.

Praz try dni, 9-ha lipienia, savieckija vojski trapili ŭ tych miaścinach u łahier nacystaŭ, całkam źniščany savieckaj avijacyjaj. Jak pisaŭ u dakładnoj zapiscy kiraŭnik BSSR Pancielajmon Panamarenka, tam znachodziłasia kala 5 tysiač trupaŭ nacystaŭ. Siarod źniščanaj vajskovaj techniki znajšli i reštki Barysa Akreścina, jakoha ŭračysta pierapachavali ŭ stalicy na Vajskovych mohiłkach.

Pomnik Akreścinu i inšym lotčykam la himnazii. Fota aircraft-museum.ucoz.ru

U honar Akreścina nazvana staličnaja himnazija №30, što na vulicy Kujbyšava. Kala jaje znachodzicca samalot, a taksama pomnik ułasna Akreścinu i jašče dzieviaci lotčykam, jakija zahinuli ŭ pavietranych bajach suprać nacystaŭ. Taksama ŭ jaho honar nazvanyja vulicy ŭ Lidzie i ŭ Minsku (u dadatak da zavułka), skvier pobač z apošniaj.

Na žal, apošnim časam jahonaje imia ŭsio čaściej hučyć u pamiaci nie ŭ suviazi z hierojskimi ŭčynkami na vajnie, a ŭ suviazi z katavańniami, jakija adbyvajucca ŭ izalatary, što znachodzicca na zavułku, nazvanym u jahony honar.

Kamientary

Ciapier čytajuć

«Łukašenka na minimałkach». «Biełaruski kachanak usiaje Rusi» staŭ kumiram žanočaha tyktoka5

«Łukašenka na minimałkach». «Biełaruski kachanak usiaje Rusi» staŭ kumiram žanočaha tyktoka

Usie naviny →
Usie naviny

Valeryi Navadvorskaj padaryli na dzień narodzinaŭ 40 tysiač dalaraŭ, a jana razdała ŭsie hrošy žurnalistam5

«Mnie zdajecca, heta kryminalny artykuł». Pinčuk aburyŭsia stanam novaj darohi ŭ horadzie8

Natalla Ejsmant skazała, što 11 hadoŭ nie była ŭ adpačynku11

Iran abviaściŭ pra zabaronu ruchu praz Armuzski praliŭ4

Capkała paprasiŭ u ZŠA, kab u mirnuju damovu pa Ukrainie nie zabyli zapisać, što Biełaruś datyčnaja da ahresii21

Turysty, jakija zachraśli ŭ AAE, viartajucca dadomu: pieršy vyvazny rejs «Biełavija» pryziamliŭsia ŭ Minsku1

ZŠA pačali apieracyju suprać narkakartelaŭ u Ekvadory

Jaki pamier pinžaka pravilny? Hid dla mužčyn3

Čamu pakaleńnie Z nie ŭmieje pracavać u ofisie16

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Łukašenka na minimałkach». «Biełaruski kachanak usiaje Rusi» staŭ kumiram žanočaha tyktoka5

«Łukašenka na minimałkach». «Biełaruski kachanak usiaje Rusi» staŭ kumiram žanočaha tyktoka

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić