Internet i ŚMI

«Cynična raskidaŭ mietaličnyja pradmiety typu «Jož». Jak prychodzili ź pieratrusam da žurnalista Anatola Hatoŭčyca

Čarhovy, treci pa liku vobšuk za hod, milicyja ŭčyniła ŭ Homieli padviečar u subotu ŭ adnaho sa starejšych žurnalistaŭ rehijena Anatola Hatoŭčyca.

Hetym razam da jaho dadomu pryjšli supracoŭniki kryminalnaha vyšuku Čyhunačnaha RAUS — Aleh Fiedziaj, Stanisłaŭ Łukaŭcoŭ. Jašče adzin milicyjant nie nazvaŭ svajho proźvišča ŭciamna, paŭtaryć admoviŭsia — «Ja vam nie papuhaj, kab paŭtarać».

U pastanovie na vobšuk nie było sankcyi prakurora horada Bułynki, choć proźvišča jaho stajała ŭ vierchnim pravym kutku pastanovy, paviedamlaje «Narodnaja vola».

«My paviedamim prakuroru paźniej, bo siońnia subota, prakuratura nie pracuje», — tłumačyli milicyjanty.

Žunalist staŭ pytacca pra apieratyŭnuju padstavu dla vobšuku — što adbyłosia takoha, što ažno troje aficeraŭ rynulisia na kvateru ŭ vychodny dzień z vobšukam?

«Bieł-čyrvona-biełyja ściahi ŭ domie jość?» — nie vytrymaŭ małady supracoŭnik, katory nie schacieŭ nazvać proźvišča dla zapisu.

Pytańnie, aproč rohatu, ničoha nie vyklikała.

Major Fiedziaj staŭ tłumačyć, što 3 lutaha a 20 hadzinie kala ŭpraŭleńnia DAI na vulicy Fiedziuninskaha niechta raskidaŭ mietaličnyja šypy, i heta moh być žurnalist.

U pastanovie na vobšuk paznačana, što złamyśnik, «dziejničajučy z vyklučnym cynizmam, raskidaŭ 48 kanstrukcyj typu «JOŽ».

«Ja staŭ pytacca ŭ majora, — raskazvaje Anatol, — pavinny ž być niekija fakty, kab padazravać? Fiedziaj biez usiakaha vahańnia zajaviŭ, što jość fotazdymak, praŭda, nie nadta vyrazny, kamplekcyja nibyta adpaviadaje majoj. Cikaŭlusia: «Nu, a vopratka na «cyniku» jakaja na tym zdymku?» Major pahladzieŭ na zimovuju kurtku, jakaja visieła ŭ vitalni, i kaža: «Vo, padobnaja na vašu». Adkazvaju staršamu aficeru, što ŭ hetaj kurtcy ja chadžu tolki ŭ vychodnyja, a na budni dzień u mianie zusim inšaja».

Anatol dadaje, što ad jaho doma ŭ centry da DAI jak najmieniej za šeść kiłamietraŭ — dziaržinśpiekcyja znachodzicca na paŭnočnaj uskrainie horada.

I prydumać, što ŭviečary 3 lutaha jon znachodziŭsia na vulicy Fiedziuninskaha moh tolki čałaviek nie ŭ svaim rozumie.

Tym časam małady milicyjant staŭ raskryvać u bližejšym ad vitalni pakoi šafy, vyciahvać šuflady, fatahrafavać adzieńnie. Toje ž rabiŭ i ŭ astatnich pakojach, na što atrymaŭ pratest ad haspadaroŭ. Ubačyŭšy na stale rasijska-biełaruski słoŭnik Niekraševiča i Bajkova, taksama sfatahrafavaŭ, bo na im byli čyrvonyja hierby «Pahonia» i «BSSR» dy inšyja mastackija azdoby.

Peŭna, dobra, što sfatahrafavaŭ, bo choć pračytaje epihraf, vyniesieny na vokładku: «Sonca navuki skroź chmary ciomnyja prahlanie jasna nad našaj nivaju». A jašče maładzion staraŭsia havaryć pa-biełarusku, praŭda, nios niejkuju biazhłuździcu: «A hdzie vy byli ŭ žniŭni, kahda nas, milicyjanieraŭ, žhli na płoščy Lenina?» (hamielčanie viedajuć, što ŭ tyja dni na płoščy byŭ brutalna zatrymany milicyjaj 25-hadovy žychar Alaksandr Vichor, jaki praz dvoje sutak apynuŭsia ŭ morhu).

Paśla vobšuku milicyjanty apytali Anatola Hatoŭčyca, jaki patłumačyŭ, što 3 lutaha ŭviečary byŭ doma i nijakim čynam nie moh znachodzicca kala DAI. Da taho ž Anatol u svoj čas byŭ navat hramadskim aŭtainśpiektaram u hetaj słužbie, jaje kiraŭniki achvotna padvozili žurnalista na sotniu kiłamietraŭ, kali treba było chutka patrapić na miesca padziei pa žurnalisckich spravach.

Vobšuk u kvatery Hatoŭčyca doŭžyŭsia kala hadziny i skončyŭsia blizu 17.00. Ni «jožykaŭ», ni «krakadziłaŭ» u domie nie vyjavili i ničoha nie zabrali. Tolki žoncy Maryi, taksama žurnalistcy, daviałosia vyklikać chutkuju miedyčnuju dapamohu.

«Nie treba być vialikim pravidcam, — zaznačaje Anatol, — kab nie razumieć, što ŭłady pierad refierendumam pa Kanstytucyi dazačyščajuć infarmacyjnaje pole, imknučysia navieści pabolej strachu ŭ hramadstvie, i ŭ žurnalisckaj supolnaści tym bolej».

***

Anatol Hatoŭčyc — paŭstahodździa ŭ žurnalistycy. Pracavaŭ u hazietach «Sovietskaja Biełoruśsija», «Narodnaj haziecie», «Naša Svaboda» dy niekatorych inšych ahulnanacyjanalnych miedyja. Zaraz jon na piensii, u apošni čas supracoŭničaje z hazietaj «Narodnaja Vola».

Kamientary

Ciapier čytajuć

«Usio tak ci inakš budzie vyrašacca na poli boju». Čym budzie zajmacca novaja kiraŭnica Misii demakratyčnaj Biełarusi va Ukrainie?9

«Usio tak ci inakš budzie vyrašacca na poli boju». Čym budzie zajmacca novaja kiraŭnica Misii demakratyčnaj Biełarusi va Ukrainie?

Usie naviny →
Usie naviny

«Žyvuć na Błakitnym bierazie». Łukašenka zapatrabavaŭ, kab «razumnyja handlary» išli handlavać u niepierśpiektyŭnyja vioski11

U hrodzienskim univiersitecie ŭvodziać dziažurnych, kab papiaredzić ekstremizm i praduchilić teraryzm

Pa krainie prajšoŭ Usiebiełaruski chresny chod11

Rasijskija siłaviki adrezali hienitalii azierbajdžancam, zakatavanym da śmierci padčas rejdu ŭ Jekaciarynburhu12

Anatol Kotaŭ užo vyjazdžaŭ u Turcyju i ličyŭ jaje biaśpiečnaj — krynicy13

Dudkin: Maja dapamoha biełaruskamu kontrvyviedu zaŭsiody była nakiravana na karyść Biełarusi13

U Kijevie raźvitalisia ź biełaruskim dobraachvotnikam «Miesiacam»

Jak Kreml vydaje staryja videa z Pucinym za novyja sustrečy, u tym liku i pierad sustrečaj z Uitkafam2

«Źjeździli za dzień 8 razoŭ». Što robicca na polskaj miažy, dzie pradavali vyjezd biez čarhi1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Usio tak ci inakš budzie vyrašacca na poli boju». Čym budzie zajmacca novaja kiraŭnica Misii demakratyčnaj Biełarusi va Ukrainie?9

«Usio tak ci inakš budzie vyrašacca na poli boju». Čym budzie zajmacca novaja kiraŭnica Misii demakratyčnaj Biełarusi va Ukrainie?

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić