Hramadstva33

«Pakul kamisija nie daść zaklučeńnia, my ničoha…» Knihi Śviatłany Aleksijevič praviarajuć na ekstremizm

Čytačka z Drybinskaha rajona paviedamiła ŭ redakcyju vydańnia «Zierkało», što ź biblijateki ŭ jaje ahraharadku čamuści zabirajuć knihi Śviatłany Aleksijevič. Žurnalisty pasprabavali razabracca ŭ situacyi — i daviedalisia pra niečakanyja detali.

Fota: Deutsche Welle

Nie dabiŭšysia kankretyki ŭ samoj biblijatecy i ŭ Drybinskim rajvykankamie, žurnalisty «Zierkała» dajšli da Ministerstva kultury. I tam va ŭpraŭleńni kultury i narodnaj tvorčaści ich «supakoili», što nijakaha zahadu zabirać knihi nobieleŭskaj łaŭreatki ź biblijatek ź ich boku nibyta nie było.

Ale nie było tolki tamu, što knihi Aleksijevič pakul što tolki znachodziacca na… «respublikanskaj kamisii pa ekstremiźmie». I ŭ ministerstvie čakajuć jaje vierdyktu. «Pakul kamisija nie daść zaklučeńnia, my ničoha … ad Ministerstva kultury nijakaha zahadu nie było pa Aleksijevič, kab zabirać z fondaŭ».

Na pytańnie, jak možna padazravać u ekstremiźmie knihi nobieleŭskaj łaŭreatki, było adkazana, što kamisija raźbiarecca. I ŭ jaje nibyta «byvajuć stanoŭčyja rašeńni, byvajuć admoŭnyja».

Termin, ciaham jakoha kamisija maje vydać svoj vierdykt, u Ministerstvie nie nazvali. Zatoje skazali, što «jość kniha, jakuju kanfiskavali, jakaja pryznanaja ekstremisckaj. Jość peŭnaja kniha, jakuju vydała «Radyjo Svaboda», jana supiarečyć dziaržaŭnamu ładu biełaruskamu». Choć heta niapraŭda, pakul što nijakuju knihu Aleksijevič «ekstremisckaj» nie pryznavali.

Kamisija, pra jakuju skazali ŭ Ministerstvie, składajecca z 20 čałaviek. Jaje ŭznačalvaje deputat Pałaty pradstaŭnikoŭ, a ŭ minułym ministr infarmacyi Lilija Ananič. Akramia jaje, siarod členaŭ kamisii — namieśnik ministra infarmacyi Ihar Buzoŭski, namieśnik načalnika Hałoŭnaha ŭpraŭleńnia KDB Ihar Žukaŭ, načalnik adnaho z adździełaŭ HUBAZiK Juryj Tkačuk, a taksama aficyjny pradstaŭnik Śledčaha kamiteta Siarhiej Kabakovič, namieśnik načalnika adździeła ideałohii Dziaržaŭnaha mytnaha kamiteta Kaciaryna Škurdziuk i inšyja. 

Kamientary3

  • BLR
    26.08.2022
    1984
  • Don Reba
    26.08.2022
    "Litary biełaruskaha ałfavitu, jakich niama ŭ ałfavicie rasiejskaj movy, pravierać na ekstremizm"
  • Lidkin boršč
    26.08.2022
    "Ŭ"zabaranić chočuć, a mo i movu biełaruskuju, bo, jak kazaŭ łuka mudziščaŭ... na joj ni havarył vieliki lenin.
    Čalcy kamisii, vy razumiejecie, što vy źjaŭlajeciesia pamahatymi źniščeńnia krainy, jaje historyi. Vy, dziela kiravańnia adnaho nieadukavanaha chama, hatovyja na parušeńnie Kanstytucyi. U piekle vam być, praklon usich vašych rodzičaŭ. Prystasavancy dy bajaźliŭcy, imia vam lehijon.

Ciapier čytajuć

«Ženia ŭ nas nohi straciŭ». Na parad u Minsk pryjechali vahnieraŭcy-biełarusy — raskazvajem, chto jany8

«Ženia ŭ nas nohi straciŭ». Na parad u Minsk pryjechali vahnieraŭcy-biełarusy — raskazvajem, chto jany

Usie naviny →
Usie naviny

Azijacki matylok pajeŭ samšyt na Bieraściejščynie2

Łukašenka pra parad Pieramohi ŭ Maskvie: Heta samy lepšy, samy mocny parad8

Łukašenka: Rasija daŭno hatovaja nie prosta da pieramirja va Ukrainie, a da zaklučeńnia miru14

U Minsku admianili tankavy fiestyval ad Lesta na 9 Maja. A abiacali «miehapadzieju»5

Italjanski inžynier prydumaŭ, jak pryŭźniać Vieniecyju na 30 santymietraŭ

Kala Pucina pasadzili marpiecha, jakoha vinavaciać u zabojstvach u Maryupali4

«Ciažka načami nie spać». Fiermiery palać vohniščy, kab uratavać bujaki ad zamarazkaŭ15

Pucin amal nie kazaŭ pra vajnu va Ukrainie padčas Paradu Pieramohi3

Łukašenku pasadzili na Paradzie ŭ Maskvie z Pašynianam, a Si Czińpina z Pucinym36

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Ženia ŭ nas nohi straciŭ». Na parad u Minsk pryjechali vahnieraŭcy-biełarusy — raskazvajem, chto jany8

«Ženia ŭ nas nohi straciŭ». Na parad u Minsk pryjechali vahnieraŭcy-biełarusy — raskazvajem, chto jany

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić