Hramadstva

Kiraŭnik Biełarusi abmiarkuje ŭ Sočy hazavaje pytańnie

Siońnia ŭ Sočy pačynaje pracu niefarmalny samit EŭrAzES. U im biare ŭdzieł kiraŭnik Biełarusi Alaksandar Łukašenka. Na sustrečy buduć abmierkavany pytańni farmavańnia mytnaj prastory j ahulnaha enerhietyčnaha rynku.

Siońnia ŭ Sočy pačynaje pracu niefarmalny samit EŭrAzES. U im biare ŭdzieł kiraŭnik Biełarusi Alaksandar Łukašenka. Na sustrečy buduć abmierkavany pytańni farmavańnia mytnaj prastory j ahulnaha enerhietyčnaha rynku. Mienavita supracoŭnictva ŭ paliŭna-enerhietyčnaj sfery źjaŭlajecca najbolš aktualnym dla biełaruskaha kiraŭnictva, bo čakajecca pavyšeńnie cenaŭ na rasiejski haz. U źviazku z hetym Alaksandar Łukašenka navat skarystaŭsia karotkačasovym adpačynkam.

U samicie taksama voźmie ŭdzieł kiraŭnik uradu Ŭkrainy Viktar Janukovič, jaki

maje abmierkavać z rasiejskim kiraŭnictvam pytańni paliŭna-enerhietyčnaha supracoŭnictva j pamianšeńnia cany na rasiejski haz. Pierad adjezdam u Rasieju spadar Janukovič vykazaŭsia suprać pryvatyzacyi hazatranspartnaj systemy Ŭkrainy – takoje, ź jahonaha pierakanańnia, nie adpaviadaje nacyjanalnym intaresam krainy. Viktar Janukovič zajaviŭ: «Kolki ja budu pracavać, heta systema budzie ŭłasnaściu Ŭkrainy». U prahramie vizytu Viktara Janukoviča nie paznačana sustreča z kiraŭnikom Biełarusi.

Paśla pravału pieramoŭ pra ŭstupleńnie ŭ SHA Rasieja nadaje asablivaje značeńnie hetamu niefarmalnamu samitu ŭ Sočy.

EŭrAzES – mižnarodnaja ekanamičnaja arhanizacyja, u jakuju ŭvachodziać Biełaruś, Kazachstan, Kyrhyzstan, Rasieja, Tadžykistan i Ŭzbekistan. Małdova, Ukraina j Armenija majuć status naziralnikaŭ. Asnoŭnaj metaj EŭrAzES jość stvareńnie adzinaj ekanamičnaj prastory. Damova pra ŭtvareńnie eŭrazijskaj Ekanamičnaj supolnaści była padpisana 10 kastryčnika 2000 hodu ŭ Astanie. Novaje ŭtvareńnie musiła spynić praces dezyntehracyi ŭ ramkach SND. U 2003 hodzie na samicie ŭ Dušanbe byli pryniaty pryjarytetnyja nakirunki raźvićcia supolnaści na 2003–2006 hady. Siarod ich – farmavańnie adzinaj mytnaj prastory, uzhadnieńnie terminaŭ i ŭmoŭ ustupleńnia ŭ SHA, raźvićcio enerhietyčnych resursaŭ i hetak dalej.

Sioleta ŭ červieni ŭ Miensku adbyŭsia 16-y samit kiraŭnikoŭ krain supolnaści. Staršynstva ŭ hetaj struktury pieraniaŭ prezydent Rasiei Ŭładzimier Pucin. Čarhovaje pasiedžańnie Miždziaržaŭnaha savietu EŭrAzES zaplanavana na 2007 hod u Maskvie.

Radyjo Svaboda

Kamientary

Častka iranskich rakiet iznoŭ prabiła «Žalezny ščyt» Izraila, padali na žyłyja damy1

Častka iranskich rakiet iznoŭ prabiła «Žalezny ščyt» Izraila, padali na žyłyja damy

Usie naviny →
Usie naviny

«Da hetaha času nie vieru, što vyžyŭ». Raspovied adzinaha vyžyłaha ŭ katastrofie samalota Air India, jaki raźbiŭsia ŭ Achmiedabadzie

Chłopca, jaki ŭ Lebiedzievaj beściŭ Jeŭropu, asudzili za ŭdzieł u pratestach i ŭchileńnie ad vojska6

Łukašenka zapatrabavaŭ ad vajskoŭcaŭ vynajści cud-mašynu dla baraćby z dronami9

Rasijanie zapuścili ŭ Biełarusi dziŭny miesiendžar — rehistracyja pa numary telefona, a voś vydalicca možna tolki kali dazvolać34

Džon Kienedzi i Robiert Kienedzi zhulajuć na kłubnym čempijanacie śvietu pa futbole ŭ ZŠA. Pryčym u adnoj kamandzie

Pałavoje vyśpiavańnie robicca ŭsio bolš rańnim, a psichałahičnaja darosłaść — poźniaj. I heta prablema4

Dziciačy centr, jaki admoviŭ dziaŭčynie ŭ pracaŭładkavańni za biełaruskuju movu, ułady pravieryli i znajšli parušeńni2

U Izraili 1 zahinuŭ, 40 paranienych ad iranskaj balistyki. Pačałasia treciaja chvala ŭdaraŭ pa Iranie11

«Hety fest nie tolki dla kajfu». Arhanizatary fiestyvalu Tutaka raskazali pra sioletnija płany i pierśpiektyvy10

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Častka iranskich rakiet iznoŭ prabiła «Žalezny ščyt» Izraila, padali na žyłyja damy1

Častka iranskich rakiet iznoŭ prabiła «Žalezny ščyt» Izraila, padali na žyłyja damy

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić