Kultura99

Ksiuša Dziahielka prajhrała ŭ konkursie «Ja ― lidar»

Bajnet zabyŭsia pra pieršuju biełaruskuju zorku Youtube Ksiušu Dziahielka tak ža chutka, jak i ŭźnios na viaršyniu papularnaści.

«Pieršyja miescy davali sioletnim vypusknikam. A nam skazali: «Davajcie-pracujcie», ― skardzicca dziaŭčynka, čyj chit «Ja iz dierievni» sabraŭ 1,1 młn prahladaŭ na Youtube

Bajnet zabyŭsia pra pieršuju biełaruskuju zorku Youtube Ksiušu Dziahielka tak ža chutka, jak i ŭźnios na viaršyniu papularnaści. 14-hadovaja aŭtarka chita «Ja iz dierievni» pa-raniejšamu žyvie ŭ miastečku Akciabrski Homielskaj vobłaści. I navat konkurs «Ja ― lidar», ź jakoha pačynałasia jaje słava, u jaje vyjhrać nie atrymałasia.

Ksiuša Dziahielka: «Kali byŭ respublikanski konkurs, mnie pryzavoje miesca nie dali. Tam byŭ 21 udzielnik, i pieršyja miescy davali, u asnoŭnym, sioletnim vypusknikam. A nam skazali: „Davajcie, pracujcie, udzielničajcie dalej u našym konkursie!“ Ad Homielskaj vobłaści try čałavieki było: ja i jašče dva chłopčyki. Ale vysokich miescaŭ nichto z nas nie atrymaŭ».

Leta prymusiła dziaŭčynku pierahledzieć svaje pohlady na vopratku.
Raniej jana śpiavała «dałoŭ mini-spadnički, karotkaje, vuzkaje» i raspaviadała Jeŭraradyjo, što adna mini-spadnička ŭ jaje harderobie jość, ale prychavanaja hłyboka na paličcy. Ciapier adkrytaj vopratkaj Ksiuša nie hrebuje. Bo jak inačaj vyratavacca ad śpioki?

Ksiuša Dziahielka: «Časam mini-spadnički apranaju. Ale ŭ asnoŭnym u mianie šorty».

Kožnaje leta baćki vazili nas da babuli na viosku. A dzie adpačyvaje padčas doŭhich letnich kanikuł aŭtarka chita «Ja iz dierievni»?

Ksiuša Dziahielka: «Ja jeździła ŭ łahier, jaki nazyvajecca „Čajka“. Heta niedaloka ad Śvietłahorska, u Čyrkavičach. Voś tam ja i adpačyvała. A ciapier viarnułasia i padumała pra toje, kab praciahvać dalej. Litaralna dniami pryjechała dadomu i dumaju, što budu zapisvać novyja pieśni».

Što praŭda, sama Ksiuša pisać pieśni nie sprabavała: aŭtaram nastupnych chitoŭ budzie vykładčyk Akciabrskaha centra tvorčaści Andrej Pavuk.
Pra što buduć nastupnyja pieśni, maładaja artystka taksama jašče nie ŭjaŭlaje.

Ksiuša Dziahielka: «Dumaju, budu raźvivacca ŭ roznych nakirunkach. I buduć roznyja temy. Moža, i pra kachańnie taksama».

Kamientary9

Ciapier čytajuć

Paśla imklivaj chvaroby pamior 44‑hadovy knihar i knihanoša Raman Cymbieraŭ 8

Paśla imklivaj chvaroby pamior 44‑hadovy knihar i knihanoša Raman Cymbieraŭ 

Usie naviny →
Usie naviny

Cichanoŭskaja moža naviedać Ukrainu ŭ kancy lutaha — pačatku sakavika

Palito za 790 rubloŭ ad biełaruskaha brenda chutka sapsavałasia. Klijentcy paraili zafarbavać paciortaści śpiecyjalnym markieram4

«Ja ni pra što nie škaduju. Ja pasprabavała, maryła». Lindsi Von upieršyniu prakamientavała svajo žachlivaje padzieńnie na Alimpijadzie2

Tramp pahražaje zabłakavać adkryćcio novaha mosta pamiž ZŠA i Kanadaj3

Kolki ŭ Biełarusi ekzarcystaŭ i pa jakich prykmietach jany vyznačajuć, z kaho treba vyhaniać djabła9

MAK zabaraniŭ ukrainskamu skieletanistu vystupać u šlemie z vyjavami spartsmienaŭ, zahinułych na vajnie4

18‑hadovaja ściahanosca zbornaj Małdovy akazałasia zaciataj pucinistkaj12

Alimpijada jašče tolki pačałasia, a zavajavanyja miedali ŭ niekatorych pryzioraŭ užo pałamalisia5

U Varšavie zaviali «ptuškamat» dla ratavańnia paranienych ptušak. Kažuć, što jon taki pieršy ŭ śviecie1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Paśla imklivaj chvaroby pamior 44‑hadovy knihar i knihanoša Raman Cymbieraŭ 8

Paśla imklivaj chvaroby pamior 44‑hadovy knihar i knihanoša Raman Cymbieraŭ 

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić