Anałahična Hiejdar Alijeŭ vyvieŭ u ludzi syna Ilchama, jaki zajmaŭ klučavyja pasady ŭ Dziaržaŭnaj naftavaj kampanii i partyi «Novy Azierbajdžan». Viktar Łukašenka zajmajecca siłavymi strukturami, na jakija abapirajecca ŭłada ŭ Biełarusi.Starejšy syn Łukašenki. Na rańnich zdymkach jon vielmi padobny da baćki, asabliva pozirkam. Łukašenka pastupova ŭvioŭ syna ŭ kiraŭnictva krainy, pačynajučy ź nievialikich pasad.
Viktar Łukašenka nikoli nie vystupaje publična. Evalucyja jahonych pohladaŭ u 2000-ja hady zastajecca nieviadomaj.
Va ŭładu pryjšoŭ paźniej za pieryjad źniknieńniaŭ lidaraŭ apazicyi ŭ kancy 1990-ch. Razhon Płoščy-2006 i pahrom Płoščy-2010 zdarylisia pry im.
***
Cytata: «U našaj siamji nie pryniata, kab dzieci leźli ŭ tyja pytańni, jakija vyrašaje baćka».
Adzinaje intervju. «Kamsamolskaja praŭda», 2003.
***
Abjektyŭka
Nar. u 1975 na Mahiloŭščynie. Skončyŭ fakultet mižnarodnych adnosinaŭ BDU (1999). Słužyŭ u śpiecpadraździaleńni pamiežnych vojskaŭ ASAM. Byŭ hanaravany miedalom «Za vydatnaść u achovie dziaržaŭnaj miažy». Ad 2001 byŭ supracoŭnikam MZS (trecim sakratarom, daradcam u adździele Zachodniaj Jeŭropy). Ad krasavika 2003 pracavaŭ načalnikam adździeła zamiežnaekanamičnych suviaziaŭ UP «NDI srodkaŭ aŭtamatyzacyi». Ad 2005 — pamočnik prezidenta pa nacyjanalnaj biaśpiecy. Žonku zvać Lilija, u ich troje dziaciej.
Ciapier čytajuć
«Ja suprać. Movy, jakija pakinuli paśla siabie kałanizatary ŭ Afrycy, stali šlacham da cyvilizacyi». Aleksijevič adkazała, jak stavicca da admovy ad ruskaj movy va Ukrainie
«Ja suprać. Movy, jakija pakinuli paśla siabie kałanizatary ŭ Afrycy, stali šlacham da cyvilizacyi». Aleksijevič adkazała, jak stavicca da admovy ad ruskaj movy va Ukrainie
«U turmie ja lubiŭ vynosić śmiećcie». Historyja Mandeły, jaki razumieŭ, što niemahčyma zamanić voraha ŭ zasadu, kali nie viedaješ, jak myślać jaho hienierały
«U turmie ja lubiŭ vynosić śmiećcie». Historyja Mandeły, jaki razumieŭ, što niemahčyma zamanić voraha ŭ zasadu, kali nie viedaješ, jak myślać jaho hienierały
«Jak Volski prychodziŭ ź pieratrusam da Kołasa, a Krapiva i Hlebka danosili na kaleh». Apublikavanyja žachlivyja ŭspaminy Ryhora Biarozkina pra represii 1920—1940-ch
Kamientary