Hramadstva8080

U Homieli student upieršyniu abaraniŭ dypłom inžyniera pa-biełarusku FOTY

Andrej Hrabiančuk pradstaviŭ sučasnuju sistemu kiravańnia hazavaj błokavaj harełki dla katłaahrehata.

Upieršyniu za 45-hadovuju historyju Homielskaha dziaržaŭnaha techničnaha ŭniviersiteta imia P. Suchoha adbyłasia abarona dypłomnaha prajekta, całkam raspracavanaha na biełaruskaj movie.

Student zavočnaj skaročanaj formy navučańnia śpiecyjalnaści «Pramysłovaja elektronika» Andrej Hrabiančuk u atačeńni čarciažoŭ, vykananych na rodnaj movie, całkam pa-biełarusku pradstaviŭ pierad kamisijaj raspracavanuju sučasnuju sistemu kiravańnia hazavaj błokavaj harełki dla katłaahrehata

i prademanstravaŭ jaje rabotu na realnaj prahramna-aparatnaj madeli.

Andrej, jaki pracuje na pasadzie ślesara kantrolna-vymiaralnych pryładaŭ AAT «Rečycki mietyzny zavod», pryznajecca, što jamu pryjemna razmaŭlać na rodnaj movie, ale, na žal, nie zaŭsiody jon maje takuju mahčymaść:

– Uvohule davoli mała tych, chto razmaŭlaje pa-biełarusku, – dzielicca Andrej – Prynamsi, u mianie takoje žadańnie isnavała ŭžo daŭno.

Va ŭmovach nievytłumačalna redkaha ŭžyvańnia rodnaj movy na aficyjnym uzroŭni i ŭ srodkach masavaj infarmacyi našaj krainy prychodziłasia nie adnojčy źviartacca da słoŭnikaŭ, da litaraturnych tvoraŭ, kab udaskanalvać svaje viedy i razmoŭny dośvied.

Na ščaście, u svoj čas na pracy ja paznajomiŭsia z čałaviekam, jaki mieŭ padobnuju cikavaść. Pamiž saboju my razmaŭlali pa-biełarusku. I tamu paźniej mnie vielmi pryjemna było sustreć adnadumcaŭ i ŭ našym ŭniviersitecie.

Prapanavaŭ Andreju abaraniać dypłom na biełaruskaj movie jaho kiraŭnik – zahadčyk kafiedry Juryj Kryšnioŭ, jaki razmaŭlaje ŭžo doŭhi čas tolki na rodnaj movie i pa svajoj ułasnaj inicyjatyvie vykładaje na joj techničnyja dyscypliny

studentam. Mienavita jon dapamoh Andreju i ŭ pravilnaj traktoŭcy častki admysłovaj terminałohii dypłomnaha prajektu.

 

U niekatorych vypadkach im prychodziłasia razam źviartacca da redkich techničnych słoŭnikaŭ admysłovych terminaŭ aŭtamatyki i elektroniki, z toj pryčyny, što ŭ zvyčajnych słoŭnikach adpaviednyja vuzkaśpiecyjalizavanyja techničnyja terminy adsutničali abo davalisia ŭ sproščanym vyhladzie.

 I ŭ zaklučeńni treba dadać, što

biełaruskamoŭnamu studentu ŭsie biez vyklučeńnia ŭdzielniki kamisii pastavili adznaku «10», što byvaje davoli redka.

Apytanka

Kamientary80

Ciapier čytajuć

«Prodki vadzili siabroŭstva sa Skirmuntam». Biełarus skłaŭ radavod, jaki ŭžo naličvaje 1900 čałaviek — jak u jaho atrymałasia?

«Prodki vadzili siabroŭstva sa Skirmuntam». Biełarus skłaŭ radavod, jaki ŭžo naličvaje 1900 čałaviek — jak u jaho atrymałasia?

Usie naviny →
Usie naviny

«Mnie nie patrebna mižnarodnaje prava — u mianie niama namieru pryčyniać ludziam škodu». Tramp patłumačyŭ, navošta jamu Hrenłandyja2

Žonka palitviaźnia napisała, što jaje muža jašče nie vyzvalili. Džon Koŭł joj adkazaŭ2

Aktyvist ź Biełastoka, jaki ciškom viarnuŭsia ŭ Biełaruś, byŭ u kiraŭnictvie «Narodnaj hramady»5

U Viciebsku śniehapad paškodziŭ dach futbolnaha manieža

Na vychodnych taksama budzie śnieh, a potym pachaładańnie da minus 26°S3

Rejsy ź minskaha aeraporta vylatajuć z zatrymkaj

Śpis punktaŭ vydačy šuflaŭ, kab dapamahčy kamunalnikam čyścić darohi i tratuary4

Sinoptyki pamianiali čyrvony na aranžavy ŭzrovień niebiaśpieki

Biełarus zrabiŭ łyžniu na płoščy Pieramohi ŭ samym centry Minska4

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Prodki vadzili siabroŭstva sa Skirmuntam». Biełarus skłaŭ radavod, jaki ŭžo naličvaje 1900 čałaviek — jak u jaho atrymałasia?

«Prodki vadzili siabroŭstva sa Skirmuntam». Biełarus skłaŭ radavod, jaki ŭžo naličvaje 1900 čałaviek — jak u jaho atrymałasia?

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić