Arłoŭ: Spadziajusia, uładam chopić rozumu nie varahavać z Aleksijevič

Piśmieńnik Uładzimier Arłoŭ pieraličyŭ pryčyny nervovaha staŭleńnia Alaksandra Łukašenki da Śviatłany Aleksijevič: «Ja liču, što takaja nervovaja reakcyja ŭładaŭ na atrymańnie Śviatłanaj Aleksijevič Nobeleŭskaj premii vyklikana niekalkimi čyńnikami.
Pa-pieršaje, nasupierak nieadnarazovym zajavam Alaksandra Łukašenki pra toje, što našyja piśmieńniki ničoha nia vartyja — maŭlaŭ, druhuju «Vajnu i mir» nie napisali — vyśviatlajecca, što biełaruskija litaratary mohuć dasiahnuć vielmi vysokaha ŭzroŭniu.
Pa-druhoje, Śviatłana Aleksijevič naležyć nie da Sajuzu piśmieńnikaŭ Biełarusi, jakim kiruje hienerał Čarhiniec, a da niezaležnaha Sajuzu biełaruskich piśmieńnikaŭ — arhanizacyi, jakaja ličycca ŭładami vyrazna apazycyjnaj.
Pa-treciaje, Śviatłana Aleksijevič nikoli nie chavała svaich demakratyčnych pohladaŭ. Zrazumieła, što Nobeleŭskaja premija nijakim čynam na jaje pierakanańni nie paŭpłyvała, jana havoryć pra toje, što nie prymaje ciapierašniuju sytuacyju ŭ Biełarusi».
Uładzimier Arłoŭ vykazaŭ spadzieŭ, što va ŭładaŭ chopić rozumu nie rabić varožyja kroki ŭ bok piśmieńnicy Aleksijevič.
«Naadvarot — ciapier momant, kali dziaržaŭnyja vydaviectvy pavinny azadačycca drukam jaje tvoraŭ, čaho nie było ŭžo apošnija čverć stahodździa. Abaviazkova pavinny być vydadzienyja pierakłady jaje tvoraŭ na biełaruskuju movu — tym bolš, što na ich jość vialiki popyt. Ja taksama spadziajusia, što nia budzie admienienaje rašeńnie pra viartańnie tvoraŭ Śviatłany Aleksijevič u školnuju prahramu. Ułady pavinny zrazumieć, što pośpiech Śviatłany — ahulnanacyjanalny, što premija atrymanaja nia tolki joj, ale i ŭsioj našaj krainaj, što biełaruski Nobel pavyšaje aŭtarytet usioj Biełarusi. Pakul ža svaimi zajavami prezydent demanstruje nierazumieńnie takich elementarnych rečaŭ».
-
«Mnie kazali: ty havoryš jak kanadski emihrant». Siarhiej Šupa raskazaŭ pra Vilniu 90-ch, paraŭnańnie litoŭskaj litaratury ź biełaruskaj i adroźnieńni pamiž narodami
-
Łukašenka pavodzić siabie ŭ «makdonaldsie» jak u savieckaj stałoŭcy. I dumaje, što heta kruta
-
Pucin užo pavinšavaŭ Madžtabu Chamieniei, a Łukašenka nie. Čaho čakaje?
Ciapier čytajuć
Vychadcy z «Alfa» KDB Biełarusi zajmajuć kiraŭničyja pasady ŭ novym rasijskim supiersakretnym śpiecpadraździaleńni, pryznačanym dla zabojstvaŭ za miažoju
Kamientary