Navukovaja rada ŭkrainskaha nacyjanalnaha ŭniversytetu «Kijeva-Mahilanskaja akademija» na pasiedžańni 11 lutaha 2016 hodu prahałasavała za nadańnie zvańnia «Hanarovy doktar NaUKMA (Honoris Causa)» Śviatłanie Aleksijevič, vybitnaj biełaruskaj piśmieńnicy, laŭreatcy Nobeleŭskaj premii pa litaratury 2015 hodu.

Na staroncy Kijeva-Mahilanskaj akademii ŭ Fejsbuku pišuć z hetaj nahody, što «Śviatłana Aleksijevič źjaŭlajecca ŭradženkaj Ukrainy. Jana naradziłasia ŭ horadzie Stanisłaŭ (ciapier Ivana-Frankoŭsk), dziacinstva praviała va ŭkrainskim siale u Vińnickaj vobłaści. Paśla jaje siamja pierajechała ŭ Biełaruś, dzie Śviatłana Aleksijevič stała spačatku žurnalistkaj, a potym majstram mastacka-dakumentalnaj prozy. U svaich knihach Aleksijevič vystupaje advakatam zvyčajnaha čałavieka, jakomu ŭdajecca zachavać svaju čałaviečnaść pad nadzvyčaj mahutnym ciskam historyka-palityčnych abstavinaŭ…
Ź pieršych dzion «Revalucyi hodnaści» Śviatłana Aleksijevič pastajanna vykazvała padtrymku ŭkrainskamu narodu ŭ jaho baraćbie za svabodu i lepšuju budučyniu. Jana rašuča asudziła rasiejskuju ahresiju suprać Ukrainy. Jaje hołas pačuli miljony ludziej pa ŭsioj ziamnoj kuli.
Na praciahu mnohich hadoŭ Aleksijevič padtrymlivaje tvorčyja suviazi z Nacyjanalnym universytetam «Kijeva-Mahilanskaja Akademija», u pryvatnaści z Centram Eŭrapiejskich Daśledavańniaŭ NaUKMA, Centram judaiki i vydaviectvam «Duch i Litara». U svoj čas my inicyjavali vydańnie jaje knihi «Čarnobylskaja malitva» (pierakład Aksany Zabužki). 2014 hoda ŭ vydaviectvie «Duch i Litara» vyjšaŭ ukrainski pierakład apošniaj knihi Śviatłany Aleksijevič «Čas sekand chend: kaniec čyrvonaha čałavieka» (Pier. Z rus. Ł. Łysienka). Na sajcie vydaviectva «Duch i Litara» rehularna publikujucca materyjały ab Śviatłanie Aleksijevič, jaje artykuły i interviju, i da taho padobnaje.
Prysudziŭšy Śviatłanie Aleksijevič hanarovuju stupień doktara NaUKMA, «Kijeva-Mahilanskaja Akademija» vykazvaje pavahu ŭkrainskaha naroda za ŭnikalny ŭkład Śviatłany Aleksijevič u sučasnuju litaraturu i publicystyku, i ŭ toj ža čas ščyra dziakuje biełaruskaj piśmieńnicy za jaje mužnuju, ščyruju, adkrytuju hramadzianskuju pazycyju: antytatalitarnuju, pra-demakratyčnuju, a tamu pra-ŭkrainskuju».
Na zakančeńnie hetaj infarmacyi paviedamlajecca, što pavodle tradycyi, hanarovy doktar Śviatłana Aleksijevič pračytaje adkrytuju lekcyju ŭ NaUKMA, tema i data jakoj budzie abvieščana asobna.
-
Maksim Znak apublikavaŭ svaje muzyčnyja zapisy na stryminhach
-
Kali ŭ 1979‑m «Kałasy pad siarpom tvaim» vyjšli pa-rusku nakładam 100 tysiač asobnikaŭ, imi handlavali minskija taksisty. Nastolki papularny byŭ Karatkievič
-
Pryckieraŭskaja premija 2026 hoda dastałasia čylijcu, jaki stvaraje miražy. Jaho estetyka krochkaści pieramahła manumientalny pafas
Ciapier čytajuć
Vychadcy z «Alfa» KDB Biełarusi zajmajuć kiraŭničyja pasady ŭ novym rasijskim supiersakretnym śpiecpadraździaleńni, pryznačanym dla zabojstvaŭ za miažoju
Kamientary