Hramadstva

«Milicyjant skazaŭ, što našu siamju i tak zanadta doŭha škadavali». Bčb-niaviesta Ina Zajcava pra adjezd va Ukrainu

Ina Zajcava, jakaja vychodziła na maršy ŭ viasielnaj sukiency, źjechała ŭ Kijeŭ paru dzion tamu. Kaža, što jany z mužam nie raz abmiarkoŭvali heta pytańnie, bo chvalavalisia za dziaciej. 

«Pierad tym jak Andreja zabrali, u mianie była razmova z pradstaŭnikom milicyi, jaki raskazaŭ, što našu siamju i tak zanadta doŭha škadavali. Ciapier da nas budzie asablivaja ŭvaha, a za dziećmi znojduć, kamu hladzieć. «My ž vam pratakoły robim pa-charošamu, a vy nie supakojvajeciesia». Andrej skazaŭ: kali mianie pasadziać, značyć, treba budzie, kab ty źjechała».

11 śniežnia muža zatrymali. Paśla tydnia rozdumaŭ Ina razam z dvuma dziećmi sieła ŭ mašynu i nakiravałasia da ŭkrainskaj miažy. Vielmi chvalavałasia ŭ darozie.

«Da nas dachodzili čutki, što z artykułam 23.34 razvaročvajuć. Ale ź biełaruskaj miažy mianie vypuścili prosta sa śvistam. Pravieryli tolki pašparty i techpašpart. Navat rečy nie šmanali, niahledziačy na toje što na mašynie tak i zastalisia ŭsie maje bčbšnyja nalepki i ja dahetul našu svoj branzalet,

— padzialiłasia žančyna. — Pakul jechała kalidor ad biełaruskaj da ŭkrainskaj miažy, ja płakała ŭ hołas. Vielmi šmat napružańnia».

Na Inu, pa jaje słovach, składziena 9 pratakołaŭ. Pa niekatorych užo adbyŭsia sud.

U Kijevie siamji dapamahaje arhanizacyja «Rodny kut». Inie ź dziećmi ŭstupili pakoj u zdymnaj kvatery, pakul jana šukaje žyllo. Bčb-sukienku žančyna zabrała z saboj.

«Ja razumieła, što maŭčać dakładna nie mahu. Ja zaŭsiody kazała, što moj apošni pratest — heta źjechać. Ja ni kapiejki bolš nie budu tracić u toj krainie, dzie kiruje dyktatar, maje dzieci nie buduć chadzić tam u sad i škołu».

Na biežanstva Ina padavacca nie źbirajecca. U Kijevie jana dumaje prabyć paru tydniaŭ ci miesiacaŭ. Pryznajecca, što adčuvaje vinu za toje, što źjechała.

«Kali ja zachaču žyć i pracavać tut, ja pajdu aformlusia jak IP. Budu zarablać jak błohier. Ale ja płanuju viartańnie dadomu i nie dumaju, jak mnie tut lehalizoŭvacca. My tut časovyja. Prosta čakajem. Voś kali ja jašče raz traplu ŭ taki karak, jak siońnia, u toj ža dzień skažu: dzieci, źbirajemsia, jedziem dadomu», — žartuje jana.

Muž Iny siadzić u Baranavičach — za ściah na domie jamu dali 13 sutak. Paśla jaho aryštu Inu prychodzili padtrymać susiedzi. Adzin ź ich navat pieradaŭ žančynie 300 rubloŭ i padziakavaŭ, što jana nie baicca vychodzić.

«Paśla muž zmoža prylacieć siudy. My budziem abmiarkovaŭć heta. Ale ŭ jaho jość praca, i ja nie viedaju, nakolki jon hatovy ŭsio raptoŭna kinuć. Jon chłopiec advažny, nie baicca pasiadzieć», — zaŭvažaje Ina.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Novyja ścieny i stračanyja malaŭničyja dalahlady. Jak vyhladaje Navahrudski zamak paśla rekanstrukcyi

Novyja ścieny i stračanyja malaŭničyja dalahlady. Jak vyhladaje Navahrudski zamak paśla rekanstrukcyi

Usie naviny →
Usie naviny

Pałova rasijan padtrymlivaje błakiroŭku zvankoŭ u Telegram i WhatsApp6

Alaksandr Łukašenka prakulhaŭ pa čyrvonaj darožcy na płoščy Ciańańmeń. Kola vykonvaŭ rolu achoŭnika18

U vieraśni Karpušonak płanavała trapić na siesiju PARIE, ale apošni miesiac jaje pavodziny źmianilisia — Vorychava3

Kitaj upieršyniu pakazaŭ rakietu, zdolnuju ŭdaryć pa lubym miescy ziamnoha šara12

Kim Čen Yn zaprasiŭ Łukašenku ŭ KNDR. U Biełaruś moža pryjechać Robiert Fica3

Mierc: U Pucina niama padstaŭ dla spynieńnia vajny ci zaklučeńnia mirnaj damovy z Ukrainaj9

U Piekinie prajšoŭ maštabny vajskovy parad. Lidar KNR zajaviŭ, što Kitaj nie spynić6

Amierykanski horad zapaskudžvajuć husi. Ułady vydatkujuć amal 400 000 dalaraŭ, kab adpudzić ptušak

Karpušonak apublikavała tekst svajoj zajavy na Łatušku ŭ ispanskuju prakuraturu25

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Novyja ścieny i stračanyja malaŭničyja dalahlady. Jak vyhladaje Navahrudski zamak paśla rekanstrukcyi

Novyja ścieny i stračanyja malaŭničyja dalahlady. Jak vyhladaje Navahrudski zamak paśla rekanstrukcyi

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić