Praź biesparadki ŭłady całkam stracili kantrol nad izrailskim horadam Łod za 20 km na ŭschod ad Tel-Aviva. Pra heta zajaviŭ mer horada Jair Reviva, jaki źviarnuŭsia da premjer-ministra Bińjamina Nietańjachu z prośbaj uvieści vojski, paviedamlaje RBK sa spasyłkaj na Times of Israel. Pobač z horadam raźmieščany aeraport Ben-Huryjon.
Sa słoŭ Reviva, uviečary 11 maja ŭ Łodzie pačalisia sutyknieńni pamiž jaŭrejskim i arabskim nasielnictvam. «Uvieś Izrail pavinien viedać, heta poŭnaja strata kantrolu. Heta niejmavierna.
Harać sinahohi, padpalenyja sotni mašyn. Sotni arabskich hałavarezaŭ błukajuć pa vulicach. Kožnuju chvilinu zaharajecca mašyna, sinahoha ci škoła. U našu novuju ratušu ŭvarvalisia i padpalili. U Łodzie pačałasia hramadzianskaja vajna», — paviedamiŭ mer.
Jon zajaviŭ, što nakiravaŭ premjeru prośbu raźmiaścić u horadzie padraździaleńni armii abarony Izraila, kab uvieści kamiendanckuju hadzinu i abviaścić nadzvyčajnaje stanovišča. «Vy nie razumiejecie, što tut adbyvajecca. Heta horš, čym rakiety ź siektara Haza», — paviedamiŭ Reviva, dadaŭšy, što šmathadovyja namahańni pa mirnym suisnavańni jaŭrejskaha i arabskaha nasielnictva skončylisia.
Situation getting out of hand in Lod. An Arab citizen shoots at Israeli police with an automatic weapon. #Israel pic.twitter.com/nxPfcAh14V
Mer paraŭnaŭ toje, što adbyvajecca z kryštalnaj nočču — jaŭrejskimi pahromami ŭ nacysckaj Hiermanii i Aŭstryi ŭ listapadzie 1938 hoda, padčas jakich zahinuli dziasiatki čałaviek, tysiačy byli aryštavanyja i adpraŭlenyja ŭ kancłahiery. Reviva paviedamiŭ, što ŭłady Łoda źviartalisia da miascovych žycharoŭ z prośbaj viarnucca dadomu, adnak jany ŭsio adno vychodziać na vulicu sa zbrojaj, kab abaranić svaje damy.
Ciapier čytajuć
Vychadcy z «Alfa» KDB Biełarusi zajmajuć kiraŭničyja pasady ŭ novym rasijskim supiersakretnym śpiecpadraździaleńni, pryznačanym dla zabojstvaŭ za miažoju
Kamientary