Mierkavańni

Zianon Paźniak: Vinavaty nie Łukašenka, a ludzi, jakija jamu vierać

Staršynia Kansiervatyŭna-chryścijanskaj partyi BNF Zianon Paźniak daŭ z nahody vajny Rasii z Ukrainaj intervju «Radyjo Racyi»

— Pucin raźviazaŭ vajnu va Ukrainie. Vy spadziavalisia, što ŭ takim maštabie heta budzie?

— Tak, biezumoŭna. Heta nie pavinna było nikoha ździŭlać, chto ŭ hetym raźbirajecca. Usio ž było vidavočna, prosta mocna pracavała ahientura, i mocna pracavała infarmacyja. Pastajanna Pucin i ŭsia jaho klika kazali, što jany nie źbirajucca. Jany pahražajuć, ale nie źbirajucca…

Tamu była praviedziena vielmi masavanaja infarmacyjnaja rabota, kab zastać Ukrainu źnianacku. Dumaju, źnianacku jany jaje nie zastali, ale siły vielmi niaroŭnyja. I techničnaje ŭzbrajeńnie na baku Rasii, a na baku Ukrainy — maralny čyńnik.

— Jakaja meta ŭ Pucina? Dałučyć Ukrainu da RF ci prosta pastavić svajho «prezidenta»?

— Stratehičnaja meta, biezumoŭna, — dałučyć, ale napačatku vyhladaje tak, što jany chočuć zachapić Kijeŭ, zachapić kiraŭnictva i prymusić ich da kapitulacyi. Užo pra heta pačali havaryć. I navat takija ludzi, jak Makron, pačali pra heta kazać. Tamu hety płan užo prasočvajecca, kab zachapić Kijeŭ, prymusić kapitulavać i vyznačyć status Ukrainy, padlehłaj Rasii, pryznačyć svaich ludziej i tak dalej. Heta bližejšaja meta i jana prahladajecca.

A dalokaja meta, biezumoŭna, źviazanaja z tym, što zrabiŭšy pieršy krok, budzie zrobleny druhi pa źniščeńni dziaržavy. Heta jany tak dumajuć, ale hetaha ničoha nie atrymajecca. Bo hetaja vajna zrabiła z ukraincaŭ nacyju.

A kali jašče dalej hladzieć, to Pucinu treba zabrać Prybałtyku, Polšču i ŭvohule ŭsiu Jeŭropu.

— U 2014 hodzie Łukašenka ŭ razmovie z Alaksandram Turčynavym skazaŭ nastupnaje: «Saša, nikoli nie budzie, što z terytoryi Biełarusi niejkija vojski atakujuć Kijeŭ. Nikoli». I voś majem…

— Tut vinavaty nie Łukašenka, a ludzi, jakija jamu vierać. Što jany, nie bačać, chto taki Łukašenka? Tamu hetyja słovy i nijakija jahonyja słovy nielha ŭsprymać surjozna.

— U mianie takoje ŭražańnie, što Łukašenka źnik ź infarmacyjnaj prastory.

— Tamu što jon zaraz ništo. Zaraz jon źniščany jak niejkaja samastojnaja palityčnaja fihura. Jon całkam pradaŭsia Pucinu, staŭ chałujom, upuściŭ vojski ŭ Biełaruś, i nijakaj roli jon nie hraje. Biełaruś akupavanaja zaraz. Zaraz usio robiać akupanty, tolki farmalna pakul isnuje Saviet ministraŭ, «prezident» falšyvy, a nasamreč — heta ŭžo akupacyjnaja zona, dzie ŭsim rasparadžajucca akupanty. Voś što jon stvaryŭ. Dla Biełarusi heta hańba i strašennaja biada, jakaja pačałasia ŭ 1994 hodzie. 

Kamientary

Ciapier čytajuć

Babaryka raskazaŭ, čamu pierad vybarami nie šukaŭ padtrymki ŭ Rasii. I jak jaho chacieli zvolnić ź Biełhazprambanka za łozunh «Žyvie Biełaruś!»32

Babaryka raskazaŭ, čamu pierad vybarami nie šukaŭ padtrymki ŭ Rasii. I jak jaho chacieli zvolnić ź Biełhazprambanka za łozunh «Žyvie Biełaruś!»

Usie naviny →
Usie naviny

Ministr zamiežnych spraŭ Irana: Armuzski praliŭ zakryty tolki dla vorahaŭ, astatnija mohuć prachodzić

Stała viadoma, za što hod tamu sudzili Volhu Bondaravu11

Iran staŭ bić pa adździaleńniach amierykanskich bankaŭ na Blizkim Uschodzie1

U Rečyckim rajonie źbirajucca źnieści prypynak z admietnaj mazaikaj2

«Žančyny śpiašajucca pa kaśmietyku, a ja — pa vudy». Miedsiastra ź Viciebska bolš za 15 hadoŭ zajmajecca rybałkaj1

U Čornym mory atakavali hrečaski tankier, jaki išoŭ u Rasiju2

U Dobrušskim rajonie ŭpaŭ čarhovy bieśpiłotnik. Ludzi čuli vybuchi2

Źjaviłasia VIDEA, jak vyhladaje načny Minsk z vyšyni ptušynaha palotu1

Dzivosnaje viartańnie. Jak u Alpach adradzili źnikłych ptušak1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Babaryka raskazaŭ, čamu pierad vybarami nie šukaŭ padtrymki ŭ Rasii. I jak jaho chacieli zvolnić ź Biełhazprambanka za łozunh «Žyvie Biełaruś!»32

Babaryka raskazaŭ, čamu pierad vybarami nie šukaŭ padtrymki ŭ Rasii. I jak jaho chacieli zvolnić ź Biełhazprambanka za łozunh «Žyvie Biełaruś!»

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić