Hramadstva3434

«Rekrutarka mianie spytała, ci zmahu ja nie kazać nikomu, što ja ź Biełarusi». Biełarusku nie ŭziali na pracu, bo ŭkrainki byli suprać

Biełaruska Śviatłana znajšła pracu pakajoŭki ŭ adnym z hatelaŭ Apolskaha vajavodstva. Ale ŭładkavacca tudy nie zmahła: inšyja pakajoŭki byli z Ukrainy i naadrez admovilisia pracavać ź biełaruskaj. Polskaja načalnica ničoha nie zmahła z hetym zrabić, jak raskazvaje «Most». 

Ilustracyjny Zdymak. Krynica: Ashwini Chaudhary (Monty) / Unsplash

Śviatłana pierajechała ŭ Polšču kala hoda tamu. Jana žyvie ŭ Apolskim vajavodstvie i ŭvieś hety čas zaniataja pošukam pracy. Praces uskładniajecca jaje ŭzrostam i nieidealnym viedańniem polskaj movy. Ale z dyskryminacyjaj pa nacyjanalnaj prykmiecie jana sutyknułasia ŭpieršyniu.

— Ja chacieła ŭładkavacca ŭ adzin z hatelaŭ pakajoŭkaju, ź pierśpiektyvaj rostu. Dziaŭčyna-polka, jakaja sa mnoju hutaryła, pravieryła moj uzrovień polskaj, vałodańnie kampjutaram. Ja tak zrazumieła, što jejnyja supracoŭnicy nie vałodajuć u patrebnaj miery kampjutaram i polskaj, tamu dla jaje heta było važna. U mianie ž za plačyma vialiki dośvied pracy ŭ turyźmie, u tym liku z kampjutaram. Dy i polskuju, jak ja zrazumieła, ja viedaju lepš, čym jaje supracoŭnicy.

Rekrutar była hatova ŭziać Śviatłanu na pracu. Damovilisia, što žančyna pryjdzie ŭ paniadziełak, kab paznajomicca ​​sa svaimi abaviazkami i kalektyvam. U naparnicach pavinny byli być ukrainki, tamu, jak zapeŭnivała načalnica, nijakich prablem u znosinach nie ŭźniknie: jany havorać i pa-polsku, i pa-rusku.

— Ja pryjšła, jak my i damovilisia, u paniadziełak da 8-j ranicy na pracu. I rekrutar kaža, što ŭźnikła składanaja situacyja. 

Ukrainskija pakajoŭki pastavili ŭmovu ŭ dačynieńni da mianie: «Vy viedajecie, adkul jana? Ź Biełarusi! Tamu my nie budziem ź joju. Nikoli! Ci my, ci jana». A kali mianie ŭsio ž taki voźmuć na pracu, to jany buduć rabić mnie ŭsiakija «škodnictvy», rabić tak, kab ja sama pajšła.

Śviatłana vyrašyła parazmaŭlać z budučymi naparnicami. Jana vučycca na kursach z ukrainkami, i nijakich supiarečnaściaŭ ź imi nikoli nie ŭźnikała. Žančyna ličyć siabie pryjaznym čałaviekam i ŭžo nijak nie voraham dla ŭkraincaŭ.

— Rekrutarka zaprasiła pakajovak i paprasiła, kab jany pakazali mnie front rabot, navučyli ŭsiamu, pakolki ja tut navičok. Jany pamachali hałavoj. 

Potym my vyjšli ź imi ŭ kalidor, i jany adrazu ž raźbiehlisia pa numarach i začynili dźviery ŭ mianie pierad nosam. Ja hrukałasia ŭ adny dźviery, u druhija. Jany nijak nie reahavali. Jak byccam mianie i niama, nie isnuje.

Biełaruscy ničoha nie zastavałasia, jak viarnucca da rekrutarki. Taja tolki pacisnuła plačyma: «Na žal, ničoha nie mahu zrabić. Jany nie chočuć z vami pracavać, tamu što vy ź Biełarusi». 

Śviatłanie tak i nie ŭdałosia parazmaŭlać z ukrainkami, jana nie paśpieła im skazać nivodnaha słova, rastłumačyć, čamu jana pryjechała ŭ Polšču, u jakoj situacyi znachodzicca, čamu ŭ jaje humanitarnaja viza.

— Heta było hłyboka kryŭdna, što ja ni da koha nie mahła dastukacca. Hetyja ŭkrainki nijak nie tłumačyli svajoj pazicyi. Prosta: «Jana ź Biełarusi, tamu nie budziem ź joj pracavać». 

Rekrutarka mianie jašče spytała, ci zmahu ja nie kazać nikomu, što ja ź Biełarusi. Ale ž ja biełaruska. I pa mientalitecie, i pa psichałohii. I dzieci maje biełarusy, i muž. I heta tak i zastaniecca.

Śviatłana padkreślivaje, što ŭ Polščy ŭ jaje nikoli nie było prablemaŭ z ukraincami. Časam ukraincy mahli prosta prajści mima, praihnaravać. Ale padobnaja situacyja dla biełaruski pieršaja. I pavodle jaje słoŭ, heta šok.

Naohuł, pavodle słoŭ žančyny, ukraincy mała viedajuć pra situacyju ŭ Biełarusi i pra toje, čamu ludzi źjazdžajuć z krainy. Śviatłana raskazvaje vypadak, kali jaje adnakurśnicy pa kursach vyrašyli zrabić dla Facebook fota svaich rabot i sumiesnaje sełfi.

— Ja admoviłasia fatahrafavacca. Mianie spytali čamu. Ja adkazała, što ja ź Biełarusi i lubyja fotazdymki mnie buduć nie na karyść, pakul u mianie svajaki zastajucca tam. Tym bolš što va ŭsich ukrainak z našaha kłasa na avatarkach ukrainskija ściahi. Mnie tady zadali pytańnie: «A što ŭ vas u Biełarusi takoha robicca?» Heta značyć, jany ŭvohule nie ŭ temie. Niekatoryja krajem vucha niešta čuli, ale bolšaść zadaje voś takija pytańni. 

Kamientary34

  • Yn
    13.07.2023
    Eto vsie vylečit vriemia. Dumaju, projdiet čieriez paru let, kohda v jevropie načnut hovoriť nie "o, eto žie ukraincy!", a "a, eto opiať ukraincy, kotorym vsie dołžny". Pochožie, na vstriečie NATO ich niebrityj bariton niepłocho prodvinułsia v etom napravlenii.
  • Josik
    13.07.2023
    Na 3 tydni pryjechali žonki na siastra, z 1997 hramadzianka Francyi. Jaje nazirańni - vielmi ahresiŭna pavodziać siabie ŭkrainskija hramadzianie. Sustrakałasia ź siabroŭkaj ź Italija, taksama daŭno žyvie ŭ Italii - dzieci darosłyja praca. Kaniešnie, razmaŭlali pamiž saboj pa-rasiejsku, kafe ŭ Nancie. Pryčapilisia ŭkrainski, što rasiejki i h.d. Dziaŭčyny vyklikali palicyju, potym tyja vybačalisia, dumali, što rasiejki. Niepryjemna ŭ siabie doma takoje słuchać. Ale što cikava, kali jana razmaŭlaje pa-francuzsku, tyja ž ukrainski nie viedajučy movy, kažuć pa-rasiejsku. Paradoks.
  • mikola
    13.07.2023
    Natrapila na ukrainak-idyiotak....byvae...

Ciapier čytajuć

«Jandeks Muzyku» niemahčyma słuchać». Biełarusy aburanyja abjomami cenzury praz rasijski zakon ab prapahandzie narkotykaŭ1

«Jandeks Muzyku» niemahčyma słuchać». Biełarusy aburanyja abjomami cenzury praz rasijski zakon ab prapahandzie narkotykaŭ

Usie naviny →
Usie naviny

SPA Kuviejta pamyłkova źbiła adrazu try amierykanskija samaloty14

Kolki razoŭ za žyćcio my pieražyvajem pałkaje kachańnie?5

«Basiejny zakrytyja, na plažy rekamiendujuć nie chadzić». Što kažuć turysty ŭ AAE i Katary

Statkievič zaklikaŭ jeŭrapiejcaŭ stvaryć i ŭzbroić Biełaruski dobraachvotnicki korpus60

«Usiu spravu žyćcia — usio razburyli». Što viadoma pra spravu vydańnia «Inteks-Pres», redaktary jakoha atrymali vialikija turemnyja terminy1

Łosik raskazaŭ, jak epična spaliŭsia padsadny aryštant u kamiery SIZA KDB3

«Ramantyka skončyłasia, navat nie pačaŭšysia»: jak minčuki pierajechali ŭ hłuš6

Supracoŭniki słužby evakuacyi adździalilisia ad «Bajsoła». Ciapier budzie ProEvac4

U Biełastoku źbili dvuch biełarusaŭ. Jany «abmianialisia vietlivaściami» ź nieznajomkaj, a taja paskardziłasia dvum chłopcam7

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Jandeks Muzyku» niemahčyma słuchać». Biełarusy aburanyja abjomami cenzury praz rasijski zakon ab prapahandzie narkotykaŭ1

«Jandeks Muzyku» niemahčyma słuchać». Biełarusy aburanyja abjomami cenzury praz rasijski zakon ab prapahandzie narkotykaŭ

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić