Hramadstva77

«Kolkaść miadźviedziaŭ hałapuje ŭ našaj krainie». Šunievič prapanavaŭ šlachi vyrašeńnia prablemy

Apošnim časam papulacyi buraha miadźviedzia i rysi ŭ Biełarusi pavialičylisia, razam z pavieličeńniem bijaraznastajnaści ŭ krainie ŭ cełym.

Ihar Šunievič. Fota: BiełTA

Staršynia Biełaruskaha tavarystva palaŭničych i rybałovaŭ (BTPR) Ihar Šunievič na sustrečy z Alaksandram Łukašenkam prapanavaŭ šlachi vyrašeńnia prablemy ź miadźviedziami, piša BiełTA.

Adnym z pytańniaŭ padčas sustrečy stała rehulavańnie kolkaści narmavanych vidaŭ palaŭničych žyvioł i žyvioł, jakija ŭvachodziać u Čyrvonuju knihu Biełarusi. «Usim viadomaja tema buraha miadźviedzia. Mienš viadomaja tema rysi, — adznačyŭ Ihar Šunievič. — My paviedamili svaje prapanovy ŭ hetaj častcy, nie prapanoŭvajučy ekstremalnych rečaŭ, zahadzia niepapularnych — ale rašeńni, jakija dyktuje samo žyćcio».

Apošnim časam papulacyi buraha miadźviedzia i rysi ŭ Biełarusi pavialičylisia razam z pavieličeńniem bijaraznastajnaści ŭ krainie ŭ cełym. «Razumnaje vykarystańnie hetych vidaŭ prapanavana ažyćciaŭlać šlacham rehulavańnia ich kolkaści, nie adkryvajučy palavańnia na ich. Heta značyć, tam, dzie zališniaja kolkaść buraha miadźviedzia i jon pieraškadžaje žyćciadziejnaści čałavieka, prapanavana adbirać niekatoruju kolkaść źviera dla taho, kab uraŭnavažyć, zrabić bałans pamiž intaresami čałavieka i žyvioł», — skazaŭ kiraŭnik BTPR.

Na ŭdakładnialnyja pytańni žurnalistaŭ pra sposaby Ihar Šunievič adkazaŭ: «Kolkaść miadźviedzia hałapuje ŭ nas u krainie. Jaho ŭžo bolš za 700 (asobin) dakładna, choć hadoŭ dvaccać tamu było 150.

Naša zadača — atrymać dakładnaje razumieńnie ad našaj navukovaj hramadskaści, jakaja aptymalnaja kolkaść miadźviedzia pavinna być na našaj terytoryi, jakaja dazvoliła b nam adkryvać na jaho palavańnie. Pakolki hetaja aptymalnaja kolkaść siońnia nie vyviedziena, my kažam: davajcie my budziem rehulavać kolkaść tam, dzie jaho vielmi šmat, zalimitava šmat, dzie jon pieraškadžaje žyć».

Ihar Šunievič padkreśliŭ, što na hetym etapie havorka idzie tolki ab rehulavańni kolkaści: «Heta nie značyć, što my adkryjem palavańnie. Heta čyrvanaknižnik».

«Ale kali jość jaho zališniaja kolkaść, treba peŭnuju kolkaść adstralać, asabliva prablemnych źviaroŭ, jakija zachodziać u nasielenyja punkty, na pčalniki, jakija ŭžo siońnia traŭmujuć ludziej», — pierakanany Ihar Šunievič.

Kamientary7

  • Kotya
    13.11.2023
    A vy znajetie skolko stało omonovciev i śpiecnazovciev i voobŝie siłovych struktur, strašno po ulicam chodiť. Tožie priedłahaju riešienije )
  • Navinki płačut
    13.11.2023
    Šta?:)
  • Kazik
    13.11.2023
    Pavysiakali lasy, miadźviadziam niama dzie siadzieć

Ciapier čytajuć

Izrailski avijaŭdar pierarvaŭ efir dziaržteleradyjo Irana. Štab-kvatera TB źniščanaja VIDEA24

Izrailski avijaŭdar pierarvaŭ efir dziaržteleradyjo Irana. Štab-kvatera TB źniščanaja VIDEA

Usie naviny →
Usie naviny

Pjany vaśmikłaśnik u Homieli ŭ handlovym centry biŭ nahami supracoŭnikaŭ milicyi10

Aŭtamabil pad Minskam sutyknuŭsia adrazu z tryma łasiami1

Ad zaŭtra znoŭ pačnie chaładać2

Kala Śbier banka ŭ Minsku adkryvajuć pomnik kačcy

Na kanfierencyi Reshape 2025 aburylisia «tysiačami kanfierencyj», abvinavacili Cichanoŭskuju ŭ dyktatury i acanili vyniki 5 hadoŭ u emihracyi28

«Toje, što Izrail zrabiŭ ź Iranam, — heta toje, što Rasija chacieła zrabić z Ukrainaj»18

Žančyna złaviła na Prypiaci hihanckaha taŭstałobika. Jaho vaha — kala 60 kh2

Dziaŭčyncy z Polščy, achviaravać hrošy jakoj zaklikaŭ biełarus, sabrali patrebnuju sumu1

Piać faktaŭ pra novaha pres-sakratara MZS, jaki chamavataściu kosić pad Maryju Zacharavu10

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Izrailski avijaŭdar pierarvaŭ efir dziaržteleradyjo Irana. Štab-kvatera TB źniščanaja VIDEA24

Izrailski avijaŭdar pierarvaŭ efir dziaržteleradyjo Irana. Štab-kvatera TB źniščanaja VIDEA

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić