Śviet33

Pažarniki ŭ Ispanii niekalki hadzin zmahalisia, sprabujučy vyratavać ludziej z achoplenaha ahniom šmatpaviarchovika

Pažar u Valensii ŭźnik u 14-paviarchovym domie ŭ rajonie Kampanar i pierakinuŭsia na susiedni budynak.

Fota: Alberto Saiz / AP

Pažarniki ratavali ludziej z bałkonaŭ, i, inšyja ludzi mahli apynucca ŭ pastcy ŭnutry, piša Bi-bi-si.

Prynamsi 19 čałaviek, u tym liku šeść pažarnikaŭ i maleńkaje dzicia, atrymali ranieńni. Čatyry čałavieki zahinuli.

Bolš za 20 pažarnych bryhad zmahalisia z ahniom, a ludziej zaklikali trymacca dalej ad hetaha rajonu. U budynku 138 kvater, u jakich pražyvali 450 čałaviek.

Pa paviedamleńniach miascovych žycharoŭ, pažarniki z dapamohaj padjomnych kranaŭ vyratavali niekalkich žycharoŭ, u tym liku siamiejnuju paru, jakaja žyvie na siomym paviersie.

Adna z žančyn raspaviała telekanału TVE, što bačyła, jak pažarniki sprabavali vyratavać padletka, jaki byŭ na druhim paviersie budynka.

Pryčyny ŭzharańnia pakul niajasnyja, ale ŭ krainie ŭžo hučać pytańni ab materyjałach, jakija vykarystoŭvalisia pry budaŭnictvie budynka.

Ester Pučades, vice-prezident kaledža pramysłovych techničnych inžynieraŭ Valensii, paviedamiła, što raniej jana ŭžo ahladała budynak. Pavodle jaje słoŭ, zvonku dom byŭ azdobleny poliŭretanavym materyjałam, jaki bolš nie vykarystoŭvajecca z-za bojazi z nahody ŭzharalnaści.

Adzin čałaviek, jaki žyvie na druhim paviersie budynka, raspavioŭ, što połymia chutka razrastałasia paśla taho, jak pažar pačaŭsia, jak miarkujecca, na čaćviortym paviersie.

«Ahoń raspaŭsiudziŭsia za 10 chvilin», — skazaŭ jon, dadaŭšy, što pryčynaj raspaŭsiudžvańnia ahniu moh stać materyjał na fasadzie budynka.

Na dumku inžyniera Davida Chihuery, pryčynaj chutkaha raspaŭsiudu ahniu mahła stać ablicoŭka budynka.

Aluminijevyja płaściny z płastykavym uciaplalnikam, jakija pakryvajuć fasad, vielmi dobra izalujuć ad śpioki i choładu, ale vielmi haručyja.

«Pryhniečany žachlivym pažaram u budynku ŭ Valensii, — napisaŭ u sacsietcy X premjer-ministr Ispanii Piedra Sančes. — Chaču vykazać salidarnaść usim paciarpiełym i ŭdziačnaść usim supracoŭnikam ekstrannych słužbaŭ, jakija pracujuć na miescy zdareńnia».

Kamientary3

  • hbłn
    23.02.2024
    Požarnyje - mužčiny! 💪 uvažienije!
  • /
    23.02.2024
    "Fasady sistiemy – eto konstrukcija strojenija, kotoraja javlajetsia naiboleje ujaźvimoj pri voźniknovienii požara. Osobienno eto kasajetsia konstrukcij s vientilirujemoj prosłojkoj, kotoraja sozdajet effiekt dymochoda. Fasadnyje sistiemy dołžny imieť kłass požaroopasnosti K0."
    K0 - pažarabiaśpiečnyja kanstrukcyi. uciaplalnik - nieharučaja minvata.

  • Maksim Dizajnier
    23.02.2024
    Evropiejskije standarty kačiestva. Ziemla puchom pohibšim.

Ciapier čytajuć

Vyjšaŭ na svabodu były top-žurnalist ANT Dźmitryj Siemčanka8

Vyjšaŭ na svabodu były top-žurnalist ANT Dźmitryj Siemčanka

Usie naviny →
Usie naviny

Sienatar Hrem anansavaŭ rekordnyja pastaŭki zbroi Ukrainie paśla zaŭtrašniaj zajavy Trampa14

U Minsku zakryłasia sietka biudžetnaha fastfudu1

Pry pajezdcy ź Biełarusi ŭ Polšču na miažy čakać tolki 6 hadzin, a nazad — sutki2

Biełaruska za svoj košt arhanizavała śviata ŭ rodnaj vioscy, jakaja amal vymierła. Pryjechali adnaviaskoŭcy navat ź Jeŭrasajuza21

U sacsietkach zavirusiŭsia rolik z kaniom, jaki čakaje aŭtobusa na Mahiloŭ VIDEA1

Biełavieškin: «Aziempik» prosta instrumient, a nie niejki cud, jaki ŭsim univiersalna padychodzić4

Najbolš za červień padaraželi buraki, a patańnieła avakada

«Naturalnaja spakusa — uvapchnuć u siabie ŭsio, pra što ŭ niavoli zastavałasia tolki mroić». Były palitviazień Karniej raskazaŭ pra turemny racyjon i jak ad jaho adychodzić4

U Dziaržynsku ŭ dvary doma zaŭvažyli viarbluda VIDEA

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Vyjšaŭ na svabodu były top-žurnalist ANT Dźmitryj Siemčanka8

Vyjšaŭ na svabodu były top-žurnalist ANT Dźmitryj Siemčanka

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić