Kino

Olivier Stoŭn chacieŭ źniać film pra Alaksandra Łukašenku

Ale admoviŭsia ad idei z pačatkam poŭnamaštabnaj vajny Rasii suprać Ukrainy.

Olivieru Stoŭnu prapanoŭvali źniać film pra Alaksandra Łukašenku. Pra heta havorycca ŭ rasśledavańni kazachstanskaha vydańnia «Vłasť» i Centra pa baraćbie z karupcyjaj i arhanizavanaj złačynnaściu (OCCRP). Žurnalisty atrymali dakumienty z płanami dakumientalista Ihara Łapacionka, jaki razam sa Stoŭnam vypuściŭ film pra Nursułtana Nazarbajeva.

Kamanda Łapacionka taksama padrychtavała scenary dla karcin pra Ilchama Alijeva i Alaksandra Łukašenku i inšych aŭtarytarnych lidaraŭ. Meta filmaŭ — «admyvańnie» ich reputacyi, ličać rasśledavalniki.

Što da Łukašenki, to prapanoŭvałasia «pakazać šyrokaj aŭdytoryi dramatyčnuju historyju sučasnaj Biełarusi i jaje lidara» ŭ momant, kali «ŭvaha ŭsiaho śvietu była zasiarodžana» na krainie.

«My, stvaralniki filma, vierym u mudraść i paśladoŭnaść dziejańniaŭ Alaksandra Ryhoraviča Łukašenki», — abviaščaje dakumient, na vokładcy jakoha čorna-biełaja vyjava — sumieščanyja partrety Łukašenki i Stoŭna.

U dakumiencie nie ŭkazanaja data, i niezrazumieła, pra jakija «dziejańni» idzie havorka — imavierna, pra masavyja antyŭradavyja pratesty 2020 hoda, jakija žorstka zdušyŭ režym Łukašenki. Taksama nieviadoma, ci viedaŭ Stoŭn ab prajekcie.

Miarkujučy pa pierapiscy kamandy Łapacionka, Stoŭn pahadziŭsia paŭdzielničać jak minimum u adnym prajekcie — u filmie pra Łukašenku.

Vidać, jahonyja płany źmianilisia paśla pačatku poŭnamaštabnaha rasiejskaha ŭvarvańnia va Ukrainu ŭ lutym 2022 hoda (u sakaviku 2022 Stoŭn publična asudziŭ vajnu i skazaŭ, što Rasija ździejśniła «pamyłku», adznačyŭšy pry hetym, što ZŠA «spravakavali» Pucina).

«Na žal, [biełaruski] prajekt na paŭzie z-za admovy Oliviera, — napisaŭ pradziusar Ihar Kobzieŭ členu kamandy ŭ červieni taho hoda. — Usie sproby znajści novaha intervjujera pravalilisia praz vajnu va Ukrainie (nichto nie zhadžajecca). Ja ŭ vielmi ciažkim stanoviščy».

Da hetaha momantu zdavałasia, što Łapacionak znajšoŭ ułasnuju formułu pośpiechu. Jon sabraŭ nievialikuju kamandu scenarystaŭ i pradziusaraŭ, jakija štampavali dla dyktataraŭ prezientacyi z pryvabnaj prapanovaj — atrymać ekranny čas z suśvietna viadomym režysioram.

Člen jaho kamandy raspavioŭ žurnalistam na ŭmovach ananimnaści ab «manietyzacyi» pracesu. Pa sutnaści, Łapacionak prapanoŭvaŭ upłyvovym asobam toje, pierad čym jany nie mohuć vystajać: lehitymnaść na mižnarodnaj arenie.

«U jaho była pradavanaja zorka — Stoŭn. Voś i ŭsio, — skazaŭ jon. — Ludzi zaŭsiody viaducca na jarkija abiacanki, tolki ŭ hetym vypadku ŭ roli załatoj cacki byŭ Olivier Stoŭn. Jon dasiahaŭ žadanaha efiektu: «Och, intervju z Olivieram Stoŭnam! Mianie pa ŭsim śviecie buduć pakazvać!»»

Adnak mierkavańnie, što Stoŭn — kvitok da suśvietnaj słavy, užo daŭno nie aktualnaje. Niekali ŭlubioniec krytykaŭ, kasavaha pośpiechu i ŭładalnik «Oskaraŭ» nie tak daŭno byŭ nazvany ŭ časopisie Variety stvaralnikam «sumniŭnych karcin».

***

Olivieru Stoŭnu — 77 hadoŭ. Pieršuju premiju «Oskar» jon atrymaŭ jak za «najlepšy adaptavany scenar», film «Paŭnočny ekspres» (1978). Viadomaść jamu pryniesła vajennaja drama «Uzvod» (1986), u jakoj jon byŭ scenarystam i režysioram i za jakuju jon atrymaŭ treciuju premiju «Oskar» — za najlepšuju režysuru (taksama ŭ aktyvie stužki statuetka za najlepšy film). «Uzvod» staŭ pieršaj karcinaj z tryłohii pra vajnu ŭ Vjetnamie, na jakoj Stoŭn słužyŭ sałdatam piachoty.

Siarod inšych rabot Oliviera Stoŭna — drama «Salvador» ab hramadzianskaj vajnie ŭ Salvadory (1986); finansavaja drama «Uoł-stryt» (1987) i jaje praciah «Uoł-stryt: hrošy nie śpiać» (2010); bijahrafičny film pra Džyma Morysana «Dorz» (1991), «Pryrodžanyja zabojcy» (1994).

Taksama jon źniaŭ tryłohiju z časam kanśpirałahičnymi viersijami pra amierykanskich prezidentaŭ: «Džon F.Kenedzi. Streły ŭ Dałasie» (1991), «Niksan» (1995), «Buš» (2008); a taksama «Snoŭden» (2016).

Kamientary

Ciapier čytajuć

«Upeŭnieny, jon i z kaniom kala arki pahavaryŭ». Rasijski žurnalist apisaŭ pryjezd Łukašenki na parad7

«Upeŭnieny, jon i z kaniom kala arki pahavaryŭ». Rasijski žurnalist apisaŭ pryjezd Łukašenki na parad

Usie naviny →
Usie naviny

Zatrymali brata Ihara Łosika5

«Jašče i kredytny rejtynh paciarpić». Bankamat zabraŭ hrošy, ale na rachunak jany nie pastupili3

U finale futbolnaha jeŭrakubka zhulajuć kamandy, jakija zajmajuć 15-je i 16-ja miescy ŭ svaim čempijanacie

«Staŭleńnie jak da skaciny». Prarasijski błohier raskazaŭ pra 25 sutak ŭ IČU12

Džej Dzi Vens: Rasija na pieramovach pa Ukrainie prosić bolš za razumnaje. Jana nie atrymaje terytoryi, jakija navat nie zachapiła3

Cichanoŭskaja: Vajna nikoli nie pavinna być srodkam vyrašeńnia prablem8

Papa Leŭ XIV: amierykanski misijanier u Pieru, jaki krytykavaŭ vice-prezidenta ZŠA. Što viadoma pra novaha Papu2

Bił Hiejts vyrašyŭ razdać amal usie svaje hrošy na praciahu najbližejšych dvaccaci hadoŭ6

Arkadź Dobkin syšoŭ z kiraŭnictva JERAM? Imavierna, heta farmalnyja pierastanoŭki

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Upeŭnieny, jon i z kaniom kala arki pahavaryŭ». Rasijski žurnalist apisaŭ pryjezd Łukašenki na parad7

«Upeŭnieny, jon i z kaniom kala arki pahavaryŭ». Rasijski žurnalist apisaŭ pryjezd Łukašenki na parad

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić