Kultura55

Źjaviŭsia prajekt pa viartańni biełaruskaj kulturnaj spadčyny Maldzis

Maldzis skiravany na viartańnie kulturnych kaštoŭnaściaŭ Biełarusi, vyznačeńnie «biełaruskich miaścin» u śviecie, a taksama naadvarot — faktam zamiežnaj prysutnaści ŭ historyi Biełarusi, piša Budzma.org.

Maldzis hałoŭnaja

«Maldzis bačyć svaju misiju ŭ abjadnańni biełarusaŭ vakoł kulturnaj spadčyny i ŭmacavańni vobraza Biełarusi jak jeŭrapiejskaj krainy. My ličym, što heta najlepšy padmurak dla pabudovy kansalidavanaha hramadstva z mocnaj identyčnaściu. Inicyjatyva atrymała nazvu ŭ honar dziejača kultury i navukoŭca Adama Maldzisa, jaki šukaŭ i viartaŭ z zabyćcia stračanyja kaštoŭnaści i imiony Biełarusi. Maldzis praciahvaje hetuju spravu», — pišuć aŭtary novaha prajekta.

Adam Maldzis
Adam Maldzis. Fota: planetabelarus.by

Chto stvaraje Maldzis?

Kiraŭnikom prajektu vystupaje Pavieł Macukievič, były dypłamat, analityk «Centra novych idej».

Apiekunom — Ryhor Astapienia, palitołah, stvaralnik i kiraŭnik «Centra novych idej».

«Prajekt byŭ zadumany kala hoda tamu razam z Ryhoram Astapieniem, faktyčna realizujecca nami ŭvieś hety čas niepublična i voś ciapier vychodzić na ludzi», — napisaŭ u svaim telehram-kanale Pavieł Macukievič.

Što robić Maldzis?

Papularyzacyja spadčyny

Kamanda stvaraje kartu i hajdy ź infarmacyjaj pra biełaruskija imiony i słavutaści ŭ zamiežnych krainach, a taksama sa źviestkami pra zasłužanych inšaziemcaŭ u Biełarusi. Užo jość miedyjnyja pradukty pra vybitnyja biełaruskija postaci i staradaŭnija skarby. Prezientacyi i lekcyi.

Ušanavańnie hierojaŭ i padziej

Kamanda ŭstaloŭvaje pomniki i šyldy ŭ honar vybitnych biełarusaŭ i biełarusak za miažoj, robić tematyčnyja vystavy i mierapryjemstvy. Nazyvaje biełaruskim usio, što maje biełaruskija karani. Šukaje i nabyvaje nacyjanalnyja kulturna-histaryčnyja kaštoŭnaści za miažoj dla pieradačy ŭ muziei Biełarusi.

Prasoŭvańnie kulturnaj dypłamatyi

Padtrymlivaje idei i prajekty ŭ halinie kulturnaj dypłamatyi z fokusam na kulturnaj spadčynie. Prasoŭvaje jaje jak srodak mižnarodnaha parazumieńnia i pahłybleńnia adnosin.

Pakul na sajcie raźmieščanyja dva hajdy: «Ściežkami VKŁ u Vilni: jakija miescy važnyja dla biełaruskaj historyi», a taksama artykuł pra biełaruskija miaściny ŭ Šviejcaryi.

Jan Zaviša

U rubrycy «Viartańnie kulturnych kaštoŭnaściaŭ» paznačanyja aryhinalny list i kniha viadomaha šviejcarskaha fiłosafa i historyka litaratury Robierta Zajčyka; spravazdača ab kanhresie pa pieršabytnaj antrapałohii i archieałohii ŭ Brusieli ŭ 1872-im hodzie, składzienaja viadomym archieołaham, etnohrafam i fundataram, baćkam Mahdaleny Radzivił — hrafam Janam Zavišam; artykuł z varšaŭskaha časopisa Tygodnik Ilustrowany za červień 1872-ha hoda z vyjavaj pachavalni rodu Maniušak na mohiłkach u Radkoŭščynie. Usie nabytki ŭ budučym płanujecca pieradać u adpaviednyja muziei ŭ Biełarusi.

Kamientary5

  • Anty asab
    17.09.2024
    Šmathałovy Hrantasmoh, pajšoŭ preč, trol łukašyscki!
  • Sporu ŭ pracy
    17.09.2024
    Voś heta hodny zaniatak! Dziakuj spadaram Paŭłu dy Ryhoru!
  • Žora
    18.09.2024
    Niechta sumniavajecca, što hety hrant-prajekt spynicca ŭ toj ža dzień, jak budzie zdadzienaja spravazdača pa zasvojenym hrancie?

    Astapienia...
 
Naciskańnie knopki «Dadać kamientar» aznačaje zhodu z rekamiendacyjami pa abmierkavańni.

Ciapier čytajuć

«Upeŭnieny, jon i z kaniom kala arki pahavaryŭ». Rasijski žurnalist apisaŭ pryjezd Łukašenki na parad8

«Upeŭnieny, jon i z kaniom kala arki pahavaryŭ». Rasijski žurnalist apisaŭ pryjezd Łukašenki na parad

Usie naviny →
Usie naviny

Pucin amal nie kazaŭ pra vajnu va Ukrainie padčas Paradu Pieramohi3

Łukašenku pasadzili na Paradzie ŭ Maskvie z Pašynianam, a Si Czińpina z Pucinym36

Alaksandr i Kola Łukašenki prybyli na Parad Pieramohi na Krasnuju płošču ŭ Maskvie6

Ziankovič: Biezumoŭna, ja b nie pajechaŭ u Maskvu pad harantyi Volhi Karač21

Zatrymali brata Ihara Łosika5

Zahadka vadałaza, jakoha znajšli biez hałavy i ruk: špijonskaja historyja časoŭ Chałodnaj vajny

«Jašče i kredytny rejtynh paciarpić». Bankamat zabraŭ hrošy, ale na rachunak jany nie pastupili3

U finale futbolnaha jeŭrakubka zhulajuć kamandy, jakija zajmajuć 15-je i 16-ja miescy ŭ svaim čempijanacie

«Staŭleńnie jak da skaciny». Prarasijski błohier raskazaŭ pra 25 sutak ŭ IČU12

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Upeŭnieny, jon i z kaniom kala arki pahavaryŭ». Rasijski žurnalist apisaŭ pryjezd Łukašenki na parad8

«Upeŭnieny, jon i z kaniom kala arki pahavaryŭ». Rasijski žurnalist apisaŭ pryjezd Łukašenki na parad

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić