Ułada

«Zaraz my sa starejšym bratam paraimsia i vyrašym». Pra što havaryli Łukašenka i Pucin padčas pieramovaŭ

Łukašenka i Pucin damovilisia ŭmacoŭvać adzinuju abaronnuju prastoru. Pra heta zajaviŭ siońnia žurnalistam Uładzimir Pucin pa vynikach sustrečy ŭ Maskvie z Alaksandram Łukašenkam.

Fota: pres-słužba Łukašenki

«Padčas siońniašnich pieramoŭ padrabiazna abmiarkoŭvałasia tema ŭmacavańnia adzinaj abaronnaj prastory. My damovilisia i dalej prymać usie nieabchodnyja miery dla zabieśpiačeńnia biaśpieki dźviuch krain», — skazaŭ Uładzimir Pucin.

Taksama Pucin zajaviŭ, što załoham adnaŭleńnia hramadzianskaha miru va Ukrainie i źniaćcia napružanaści źjaŭlajecca vykanańnie minskich damoŭlenaściaŭ. «Ukraina ich nie vykonvaje», — skazaŭ Pucin.

Jon taksama padkreśliŭ, što sumiesnyja biełaruska-rasijskija vučeńni nikomu nie pahražajuć. 

Pucin pažadaŭ biełarusam pravieści dastojna refierendum 27 lutaha.

Łukašenka ŭ svaim vystupie zajaviŭ, što nichto nie choča vajny i kanfliktaŭ.

«Nam heta nie treba. Ni rasijanam, ni biełarusam», — skazaŭ jon. 

«Uličvajučy vastryniu situacyi, siońnia my z prezidentam šmat uvahi nadali mienavita hetaj prablematycy i abmierkavali našy mahčymyja sumiesnyja dziejańni, jak adkaz na ahresiŭnyja pavodziny zachodnich partnioraŭ, — skazaŭ jon. — Upieršyniu za dziasiatki hadoŭ my apynulisia na parozie kanfliktu, zdolnaha zaciahnuć, jak u varonku, uvieś kantynient.

My bačym siońnia biezadkaznaść i, užo prabačcie za ščyraść, słaby rozum šerahu zachodnich palitykaŭ, pavodziny kiraŭnikoŭ krain-susiedziaŭ, jakija nie paddajucca łohicy i razumnamu tłumačeńniu, ich prosta-taki chvaravitaje žadańnie prajścisia pa samym krai».

Jon adznačyŭ, što Biełaruś i Rasija, abaraniajučy svaje narody i dziaržavy, dziejničajuć adekvatna: «Ale kamu niešta karcić, to adkaz budzie asimietryčnym i adekvatnym».

Łukašenka, adkazvajučy na pytańni žurnalistaŭ, zajaviŭ, što vialikaja častka pieramovaŭ była pryśviečanaja tamu, jak razam supraćstajać sankcyjam.

«My kankretna abmiarkoŭvali pytańni. Naprykład, kalijnyja ŭhnajeńni. Nam patrebny port. A nam Litva zakryła vychady.

Nam treba, kab na radzimie, pad Leninhradam, Picieram pabudavali port. I kab my tam hruzili hruzy. My vystaim», — skazaŭ Łukašenka.

Pavodle słoŭ biełaruskaha kiraŭnika, «šancy Zachadu złamać Biełaruś nikčemnyja».

Taksama Łukašenku spytali nakont «viečnaha prezidenctva» (nahadajem, učora jon zajaviŭ, što, kali «ataki na Minsk praciahnucca, jon budzie «viečnym prezidentam»). 

 «Zaraz my sa starejšym bratam paraimsia i vyrašym», — adkazaŭ Łukašenka. 

MZS Rasii apublikavaŭ tekst lista dla ZŠA pa harantyjach biaśpieki 

Kamientary

Ciapier čytajuć

Biełarusy masava niasuć hrošy ŭ banki. Čamu tak i nakolki vyhadna kłaści rubli na depazity?3

Biełarusy masava niasuć hrošy ŭ banki. Čamu tak i nakolki vyhadna kłaści rubli na depazity?

Usie naviny →
Usie naviny

U «Domie volnaj Biełarusi» ŭ Lvovie ŭšanavali pamiać Michaiła Žyźnieŭskaha. Tam ciapier zachoŭvajecca i pomnik hieroju4

Na svoj dzień naradžeńnia Zialenski z Naŭrockim, Naŭsiedam i Cichanoŭskaj u Vilni ŭšanuje pamiać Kastusia Kalinoŭskaha11

«Usie spampoŭvajuć aplikacyju dla bajkotu tavaraŭ z ZŠA». Biełaruskaja architektarka raspaviała pra vajb u Hrenłandyi25

Babaryka adnaviŭ svoj akaŭnt u fejsbuku z 22 tysiačami padpisčykaŭ14

U Pinskim rajonie druhija sutki šukajuć źnikłaha padletka1

Mahutnaja bura abrynułasia na ZŠA4

«Upieršyniu čuju Dzianisa pa-rusku». Papularny biełaruskamoŭny aŭtabłohier daŭ intervju na ruskaj movie. Kamientatary zadali šmat pytańniaŭ7

Rychtujecca adkryćcio adździaleńniaŭ pasolstva Rasii jašče ŭ troch haradach Biełarusi18

«Vielmi blizkija da sustrečy Pucina i Zialenskaha»1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Biełarusy masava niasuć hrošy ŭ banki. Čamu tak i nakolki vyhadna kłaści rubli na depazity?3

Biełarusy masava niasuć hrošy ŭ banki. Čamu tak i nakolki vyhadna kłaści rubli na depazity?

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić