Udava Hienadzia Karpienki, raptoŭna pamierłaha kankurenta Łukašenki, zhadała, što adbyvałasia paśla śmierci muža
Hienadź Karpienka raptoŭna pamior 26 hadoŭ tamu, 6 krasavika 1999-ha. Niečakanaja śmierć papularnaha palityka z prezidenckimi ambicyjami vyklikała pytańni i tady, i ciapier. Ludmiła Karpienka była vymušanaja vyjechać za miažu paśla śmierci muža. Niekatorymi ŭspaminami jana padzialiłasia z «Biełsatam».

«U mianie šmat «čamu» zastałosia, — razvažaje pra jaho raptoŭnuju śmierć udava. — Ja sama, bo rasśledavańniaŭ anijakich nie było, chadziła i raspytvała ludziej. Dumaju, tut mohuć być žančyny. U mianie šmat pytańniaŭ jak da Tamary Vińnikavaj, tak i da Ludmiły Asinskaj.
Jana ličyłasia žurnalistkaju, jakaja ŭ apošni dzień bačyłasia ź im i ŭ prysutnaści jakoj heta ŭsio zdaryłasia. Niezdarma jana paŭtara hoda bajałasia sa mnoju sustrecca i kazała davoli dziŭnyja rečy potym. Sa mnoju paśla sustrakalisia, vyvozili za miežy Minsku i kazali, što heta jana. Choć ja hetym razmovam, viadoma, nie vieryła.
Jana mianie schilała navat da śmierci. Jana niejak spytała ŭ mianie: «Vam śnicca vaš muž?» Ja kažu: «Tak, śnicca». Bačycie, [kazała jana] značyć, jon sumuje pa vas i vy pavinny vyznačyć — moža, vam lepš pajści da jaho taksama». Takija dziŭnyja rečy jana kazała. To pryciahvała mianie da relihii, to kazała, što maje znosiny z ducham majho muža. Jon joj [nibyta] kazaŭ, kab ja słuchała jaje, kab zrabiłasia siabroŭkaju. Takija dziŭnyja rečy, što ja pačała navat bajacca jaje».

Hienadź Karpienka byŭ suprać idei Viktara Hančara pravieści alternatyŭnyja vybary 1999 hoda. Jon chacieŭ, zhodna z Kanstytucyjaj, dačakacca vybaraŭ 2001-ha i pajści na ich jak adziny kandydat.
«Hienadź byŭ abrany ad partyi adzinym kandydatam na hetych alternatyŭnych vybarach. Jon šmat dumaŭ, razvažaŭ, načami nie spaŭ, šmat raiŭsia, ale jon razumieŭ, što, pa-pieršaje, hetych vybaraŭ nie daduć pravieści narmalna, demakratyčna. Pa-druhoje, jon razumieŭ, što buduć stračanyja resursy, siły, i ludzi paciarpiać praz heta, — zhadvaje Ludmiła Karpienka. —
Kali nie biare ŭdziełu ŭ prezidenckich vybarach Łukašenka, z kim zmahacca? Pamiž saboju? Chto tady braŭ udzieł — [Michaił] Čyhir i [Zianon] Paźniak. Naturalna, jon admoviŭsia. Ja chaču jašče skazać, što šmat chto, viadoma, byŭ suprać, choć jon adziny, pa-mojmu, tolki Ludmiła Hraznova jaho padtrymała. Ja čytała publikacyju, što [Miečysłaŭ] Hryb navat napisaŭ, što Hienadź byŭ čałaviekam, jaki dumaje, i što ŭrešcie, choć tady byli amal usie suprać, ale jon mieŭ racyju. Jon zrazumieŭ svaju pamyłku, što Hienadź mieŭ racyju. Ja sustrakała paśla hetaha vielmi mnohich ludziej, navat tut, u Niamieččynie, jakija paciarpieli ad hetych vybaraŭ. Škada, što tak zdaryłasia».

Hienadź Karpienka. Archiŭnaje fota: bymedia.net
Ludmiła padtrymlivaje suviaź ź niekatorymi paplečnikami pamierłaha muža.
«Daviedvajusia, jak žyvie Biełaruś, jak pakutuje, u čym maje patrebu. Mnie škada, što ŭ ludziej hety strach nie źnikaje, kali jon byŭ u 1999 hodzie, to ciapier, napeŭna, jašče macniejšy. Strach, što mohuć pryjści ŭ luby momant, asudzić na takija terminy, 20—25 hadoŭ. U pryncypie, ni za što. Za toje, što ludzi vykazvajuć svajo mierkavańnie».
Dzieci Karpienki znajšli siabie nie ŭ palitycy.
«Dačka paćvierdziła svaje bankaŭskija dypłomy, pracuje ŭ dziaržaŭnym banku. Syn taksama paćvierdziŭ i pracuje ciapier ajcišnikam u Instytucie Hiote. Starejšaja ŭnučka ŭžo tut skončyła jurydyčny ŭniviersitet. Jana ŭžo dypłamavany juryst. Druhaja ŭnučka vučycca taksama va ŭniviersitecie na psichołaha. Unuk vučycca ŭ himnazii».
Svaim domam Ludmiła Karpienka ciapier ličyć Hiermaniju.
«Tamu što, jak kažuć, dom tam, dzie ciabie čakajuć. Mianie čakajuć tut. U Biełarusi mianie nichto nie čakaje.
Adzinaje, što sumna, što ja nie mahu naviedać mahiły svaich rodnych, svaich baćkoŭ, muža. Ja vielmi ŭdziačnaja ludziam, jakija chodziać na mohiłki. Niadaŭna našy znajomyja niemcy byli ŭ Maładziečnie i naviedali mahiłu muža, dasłali fatahrafiju: tam stajać kvietki i navat niejki šalik na pomniku. Mianie heta vielmi raduje».
Kamientary