Tramp adkłaŭ uviadzieńnie 50-pracentnych pošlin na tavary ź ES da lipienia
Prezident ZŠA Donald Tramp zajaviŭ, što padoŭžyŭ termin pieramovaŭ pa taryfach ź Jeŭrapiejskim sajuzam da 9 lipienia paśla razmovy z kiraŭnicaj Jeŭrakamisii Ursułaj fon der Lajen, piša Bi-bi-si.

«Siońnia mnie patelefanavała Ursuła fon der Lajen, staršynia Jeŭrapiejskaj kamisii, i paprasiła praciahnuć termin, ustanoŭleny na 1 červienia ŭ dačynieńni 50-pracentnaha taryfu. […] Ja pahadziŭsia na padaŭžeńnie da 9 lipienia 2025 hoda», — napisaŭ jon u svajoj sacyjalnaj sietcy Truth Social.
Fon der Lajen napisała ŭ sacsietcy X, što ŭ jaje adbyłasia «dobraja» razmova z Trampam. «Jeŭropa hatovaja da chutkaha i rašučaha prasoŭvańnia pieramovaŭ. Kab dasiahnuć dobraj ździełki, nam patrebny čas da 9 lipienia», — zajaviła jana.
U sakaviku Tramp abviaściŭ pra ŭviadzieńnie 20-pracentnych taryfaŭ na bolšaść tavaraŭ ES, ale zatym źniziŭ ich udvaja da 8 lipienia, pakul iduć pieramovy. U piatnicu Tramp vykazaŭ niezadavolenaść tempami abmierkavańniaŭ i pryhraziŭ uvieści 50-pracentnyja pošliny.
Ministr finansaŭ Hiermanii Łars Klinhbajl u niadzielu zaklikaŭ da pieramovaŭ z Vašynhtonam, zajaviŭšy, što jon razmaŭlaŭ pra heta z kiraŭnikom amierykanskaha Minfina Skotam Besentam.
«Nam patrebny nie pravakacyi, a surjoznyja pieramovy, — skazaŭ jon haziecie Bild. — Amierykanskija taryfy pahražajuć ekanomicy ZŠA ŭ takoj ža stupieni, jak i ekanomicy Hiermanii i Jeŭropy».
Tramp uvioŭ try pakiety taryfaŭ: 25-pracentnyja na stal i aluminij i na aŭtamabili, a zatym 20-pracentny «adkazny» zbor na ŭvieś impart, jaki byŭ prypynieny ŭ čakańni pieramovaŭ. Pry hetym bazavyja 10-pracentnyja staŭki zastajucca ŭ sile.
Jeŭrakamisar pa handli Maraš Šefčavič, jaki ŭ piatnicu pravioŭ pieramovy sa svaimi amierykanskimi kalehami, zajaviŭ, što błok «prychilny dasiahnieńniu ździełki», ale handlovyja suviazi pavinny hruntavacca na «ŭzajemnaj pavazie, a nie na pahrozach».
Brusiel abviaściŭ pra płany ŭvieści taryfy na amierykanskija tavary, kali pieramovy nie pryviaduć da zaklučeńnia ździełki.
-
U Amurskaj vobłaści Rasii dziaŭčyna vypadkova vykinuła $75 tysiač. Uvišnyja susiedzi znajšli na śmietniku: častku prapili, na reštu kupili dom
-
U achoŭnika Pucina zaŭvažyli ŭ rukach nieviadomuju pryładu. Ekśpierty vyznačyli jaho jak dron-pierachopnik
-
Stralba ŭ chmaračosie na Manchetanie: zabityja čatyry čałavieki, strałok zastreliŭsia
Ciapier čytajuć
«Dzieci rastuć z adčuvańniem, što być biełarusam pačesna, jak vypusknikom Harvarda». U Batumi dziejničaje biełaruskamoŭnaja škoła — voś jak heta pracuje

«Dzieci rastuć z adčuvańniem, što być biełarusam pačesna, jak vypusknikom Harvarda». U Batumi dziejničaje biełaruskamoŭnaja škoła — voś jak heta pracuje
U Breście pry savietach jaŭrejskija mohiłki zakatali pad stadyjon. Ciapier tam adkryli pieršy ŭ krainie łapidaryj. Ale chto zrujnavaŭ mohiłki, chavajuć

U Breście pry savietach jaŭrejskija mohiłki zakatali pad stadyjon. Ciapier tam adkryli pieršy ŭ krainie łapidaryj. Ale chto zrujnavaŭ mohiłki, chavajuć
«Kali Rasija napadzie na NATO, Kalininhrad budzie źniščany ŭ pieršyja ž hadziny. Ale mohuć prajści dva tydni, pierš čym dadatkovyja siły prybuduć u Litvu» — hienierał Ben Chodžes

Kamientary